Prema riječima trgovaca i finansijskih analitičara, očekuje se da će se naizgled nezaustavljiv rast cijena zlata nastaviti i u drugoj polovini godine.
U svojoj najnovijoj prognozi, Svjetski savjet za zlato (WGC) predviđa da će cijene i dalje rasti, iako nešto umjerenijim tempom.
Zlato je postalo toliko skupo da je potražnja iz sektora nakita opala. Globalna potrošnja proizvođača nakita pala je sa 435 tona u prvom tromjesečju na 356 tona u drugom, saopštio je ove sedmice WGC.
Cijena zlata porasla je na nešto više od 3.300 dolara po trojanskoj unci (31,1 gram), što je skoro dvostruko više u odnosu na nivo iz 2022. godine. Goldman Sachs predviđa da bi do sredine 2026. mogla dostići 4.000 dolara.
Analitičari kao ključni pokretač ovog rasta ističu kontinuirane kupovine od strane centralnih banaka – naročito kineske – jer države teže smanjenju zavisnosti od američkog dolara.
„Sve dok centralne banke nastavljaju da gomilaju zlatne rezerve, cijene će nastaviti da rastu“, izjavio je Mihael Eubel, šef sektora za trgovinu plemenitim metalima u BayernLB-u, jednom od vodećih njemačkih trgovaca zlatom, prenosi Bankar me.
„Centralne banke su posljednjih godina kupovale oko 1.000 tona zlata godišnje“, dodaje Benjamin Summa, portparol minhenskog trgovca zlatom Pro Aurum. „Značajan dio toga gotovo sigurno dolazi iz Kine.“
Podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da je Kina od 2000. godine povećala svoje zlatne rezerve gotovo šest puta – sa 395 na 2.292 tone do kraja prvog tromjesečja 2025. godine. To je svrstava na sedmo mjesto u svijetu. Međutim, mnogi stručnjaci vjeruju da su stvarne rezerve Pekinga znatno veće.
„Procjenjujem da je Kina nabavila još najmanje 500 tona preko sekundarnih tržišta“, kaže Eubel. Kina je također najveći svjetski proizvođač zlata, a „veoma malo te proizvodnje se izvozi“, dodaje on.
Nije tajna da bi Komunistička partija Kine radije okončala američku dominaciju prije nego kasnije. Ključna komponenta statusa velike sile jeste posjedovanje značajnih zlatnih rezervi. No, Kina nipošto nije jedina zemlja koja aktivno kupuje zlato.
„Ove države žele da smanje zavisnost od američkog dolara i zato se sve više okreću fizičkom zlatu“, kaže Summa. Među njima su Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar.
Ipak, najaktivniji kupac ove godine nije Kina, već Poljska, koja je do sada u 2025. kupila više od 48 tona zlata, prema WGC-u – čime je zasjela na vrh globalne liste. Rusija je dugi niz godina bila najveći zvanični kupac zlata, ali je od 2020. smanjila kupovinu, pokazuju službeni podaci.
(24sata.info)
