Krajem prošlog mjeseca, vidno posramljeni Elon Musk je priznao da DOGE nije bio “onoliko efikasan” koliko bi on to želio. Kvazi-agencija tvrdi da je dosad uštedjela američkoj vladi 170 milijardi dolara – uglavnom otpuštanjem zaposlenih, ukidanjem propisa i raskidanjem ugovora i grantova.
Međutim, kako piše Foreign Policy, nije pružila dokaze za većinu tih ušteda – ili ih je uveliko preuveličala. U stvarnosti, neorganizirani pristup DOGE-a smanjenju državne potrošnje će, prema jednoj procjeni, porezne obveznike koštati dodatnih 135 milijardi dolara ove godine. A stvarna savezna potrošnja raste otkako je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost.
Dok se Musk sada povlači iz vladinih poslova kako bi se fokusirao na svoje kompanije – naročito na posrnulu Teslu – pitanja koja su obilježila njegov buran mandat ostaju: Je li zaista vjerovao da može uštedjeti trilion dolara u budžetu, ili je samo pokušavao iskoristiti svoj položaj insajdera kako bi dobio državne ugovore, prikupio informacije o konkurenciji i uklonio dosadne regulatore iz poslovanja svojih firmi? Da li je želio koristiti vještačku inteligenciju da reformira birokratiju ili samo da se riješi “woke” kulture? Da li je prava svrha DOGE-a bila stvaranje supernadzorne države kroz objedinjavanje vladinih podataka?
Sve navedeno može biti istovremeno tačno. Ali potpuni neuspjeh DOGE-a kao mjere štednje počinje činiti da Musk izgleda kao oruđe tuđih ciljeva – naročito Russella Voughta, direktora Ureda za budžet i upravljanje (OMB), jednog od najmoćnijih ljudi iz sjene u Trumpovoj administraciji. prenosi N1.
Muskova “životna vizija”
Da bismo razumjeli šta je Musk mislio da radi u DOGE-u, korisno je pogledati njegove biografije.
Iako se biografija “Elon Musk” iz 2023. godine autora Waltera Isaacsona često kritikuje kao hagiografska, on ostaje jedini biograf koji je proveo ozbiljno vrijeme s Muskom. Isaacson, bivši predsjednik CNN-a i urednik časopisa Time, piše da je Musk do sredine svojih dvadesetih razvio “životnu viziju” zasnovanu na tri stvari za koje je vjerovao da su ključne za čovječanstvo: internet, zbog njegovog disruptivnog potencijala; održiva energija, zbog klimatskih promjena; i svemirska putovanja, jer je vjerovao da ljudska rasa mora kolonizirati druge planete kako bi preživjela.
Reid Hoffman, koji je s Muskom radio u PayPalu prije nego što je osnovao LinkedIn, rekao je Isaacsonu: “Elon počinje s vizijom, a kasnije smisli način kako da to financijski opravda”. Drugi kolega iz PayPala, Max Levchin, dodao je: “Jedna od Elonovih najvećih vještina je da predstavi svoju viziju kao božansku misiju”.
Tesla je bio Muskova borba protiv klimatskih promjena; SpaceX njegov put na Mars. Vođen osjećajem svete svrhe, Musk je vladine regulatore, sa svim njihovim “sitničavim” brigama o sigurnosti i zaštiti okoliša, smatrao preprekom opstanku čovječanstva.
Primjer toga nalazi se u novoj knjizi Faiza Siddiquija, novinara Washington Posta, “Hubris Maximus: Raspad Elona Muska”. Siddiqui – koji, za razliku od Isaacsona, nije imao pristup Musku – opisuje kako se Musk sukobljavao sa zvaničnicima Nacionalne uprave za sigurnost saobraćaja i Nacionalnog odbora za sigurnost saobraćaja, koji su istraživali smrtne nesreće uključujući vozila Tesle na autopilotu od 2016.
Jedna od teza Tesle, piše Siddiqui, bila je da je autopilot na autoputu “sigurniji od obične vožnje kad se uporede podaci o nesrećama”. Na događaju 2022. Musk je rekao: “Ako vjerujete da autonomija smanjuje povrede i smrt, onda imate moralnu obavezu da je implementirate”. Po toj logici, regulatori koji žele usporiti usvajanje autopilota ubijaju ljude.
Uz prezir prema birokratama i pravilima, Musk također ima pravilo “prvo reži, poslije popravljaj”, te opću netrpeljivost prema planiranju i uvjerenje da je uvijek u pravu – osobine koje su detaljno opisali novinari New York Timesa Kate Conger i Ryan Mac u knjizi iz 2024. “Character Limit: Kako je Elon Musk uništio Twitter”. Musk je u Twitteru, sada X, otpustio četiri petine radne snage, i iako je platforma prolazila kroz krize, nije se urušila. Zašto isto ne bi moglo uspjeti i u vladi?
Tako da, kad su Musk i jednako impulsivni i samouvjereni Trump prošlog ljeta osmislili DOGE, teško je povjerovati da su imali razrađen plan. Ali jedan čovjek – Vought – je nesumnjivo shvatio kako bi kvazi-agencija na čelu sa narcisoidnim ekscentrikom mogla poslužiti njegovim ciljevima dok on ostaje u sjeni.
Stvarni cilj DOGE
Vought, koji sebe opisuje kao kršćanskog nacionalistu, bio je jedan od tvoraca “Projekta 2025”, ekstremno desničarskog plana reformi toliko toksičnog da ga je Trump javno odbacio tokom kampanje – da bi ga kasnije ipak imenovao za direktora OMB-a kako bi ga de facto proveo.
U govoru prije dvije godine, Vought je rekao: “Želimo da birokrate budu traumatski pogođene. Kad se ujutro probude, želimo da ne žele ići na posao”. Njegov krajnji cilj bio je oslabiti savezne agencije koje je vidio kao “duboku državu” ispunjenu opstruktivnim ljevičarima i prenijeti više moći predsjedniku.
Detalji o vezi između Muska i Voughta pojavili su se prošlog mjeseca u izvještaju novinara Bloomberga Maxa Chafkina, koji je napisao da je Musk bio “u redovnom kontaktu s Voughtom” nakon izbora i da su ga Voughtovi saveznici vidjeli kao “javnu ruku njegove agende”, dok ga je Vought sam smatrao “pojačivačem moći”.
Ne znamo u kojoj mjeri su metode koje je Musk koristio u DOGE-u – poput otpuštanja probnih radnika u vladi (onih s najmanje pravne zaštite) i preuzimanja kontrole nad sistemima federalnih podataka – bile njegova vlastita ideja ili Voughtova. Možda je direktor OMB-a samo prepoznao da niko ne može parirati Muskovojoj agresivnosti i ohrabrio ga da istu taktiku primijeni na vladu koju je koristio u firmama.
Uvjeravajući sebe da je vlada leglo prevara, Musk je možda zaista vjerovao da može uštedjeti samo masovnim otpuštanjima i davanjem AI alata odanim mladim kadrovima.
Musk možda vjeruje i da su svi njegovi sukobi interesa irelevantni: ako su njegovi biznisi za dobro čovječanstva, zar nije dobro da dobiju više državnih ugovora?
Ali, u procesu, Musk je svakako ostvario Voughtov cilj – traumatizirao je birokrate. A konsolidacija vladinih podataka, koja se nastavlja i dok se Musk povlači, mogla bi sada biti iskorištena za političke obračune, targetiranje imigranata bez dokumenata ili neposlušnih državnih službenika.
Iz današnje perspektive jasno je da je veća kontrola nad birokratijom – uvijek Voughtov stvarni cilj – bila prava svrha DOGE-a, dok je štednja bila sekundarna, piše FP. Privlačeći pažnju svojim ispadima i stvarajući privid da se radi o “efikasnosti vlade”, Musk je uspješno skrenuo pažnju sa stvarnih motiva i odvratio kritike od Trumpa.
Izgleda da se Muskovo vrijeme u DOGE-u privodi kraju ranije nego što su on, Vought ili Trump očekivali. Sukobi s predsjednikom oko tarifa, udaljavanje od članova kabineta i neuspjeh u pokušaju da utiče na izbore za državnog sudiju uprkos ulaganju 25 miliona dolara učinili su Muska problematičnim. Njegovo bogatstvo će mu osigurati da ostane koristan Trumpovoj Bijeloj kući, a njegove kompanije će vjerovatno nastaviti dobijati unosne ugovore. Ali na osnovu posljednjih mjeseci, teško je ne zaključiti da je bio izigran, piše FP.
(24sata.info)
