Formiranje vlasti u BiH: Dvije stvari koje se neće desiti

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Godinu dana od izbora, Bosna i Hercegovina još uvijek nije dobila vlast na državnom nivou, odnosno Vijeće ministara. Takđer, još uvijek nije formirana ni Vlada FBiH.

Foto: 24sata.info

Politički analitičar Denis Čarkadžić kazao je za Vijesti.ba kako za njega to nije nikakvo iznenađenje što evo godinu dana nakon izbora još uvijek nemamo novu Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, a dva su, po njemu, ključna razloga. 

„Prvi je stav SNSD-a iznesen netom nakon što je krajem decembra prošle godine aktiviran MAP za Bosnu i Hercegovinu u kojem je iz te stranke jasno poručeno da novi saziv Vijeća ministara, za kojeg je SNSD predložio mandatara, neće pristati na slanje ANP-a u Brisel.

Predsjedništvo BiH jeste dužno da najkasnije 15 dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH predloži mandatara za Vijeća ministara BiH, ali se naravno podrazumijeva da će taj mandatar poštovati važeće zakone BiH, usvojene odluke Predsjedništva BiH i obavezujuće strategije“, kaže Čarkadžić.

Međutim, dodaje on, prvi put se u dejtonskoj BiH desilo da se politička partija koja je predložila mandatara, gospodina Tegeltiju, prije nego je i imenovan, izjasnila da neće poštovati, u ovom slučaju član 84. Zakona o odbrani, odluke Predsjednišva BiH i usvojenu Strategiju vanjske politike u kojima je slanje ANP-a nakon aktiviranja MAP-a zakonska obaveza u BiH ali i međunarodna obaveza preuzeta ugovornim odnosom sa NATO-om.

„Ovakav stav SNSD-a nije ostavio nikakvu drugu mogućnost članovima Predsjedništva BiH, Komšiću i Džaferoviću osim da, insistirajući na poštivanju zakona i odluka, ne izglasaju povjerenje SNSD-ovom kandidatu“, smatra naš sagovornik.

Drugi, ali ne i manji problem prema Čarkadžićevom mišljenju, je uslovljavanje imenovanja nove Vlade FBiH usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH u pravcu implementacije odluke Ustavnog suda BiH po apalaciji Bože Ljubića, koje još od prije izbora dolazi iz HDZ-a BiH.

„Osim što ovaj zahtjev sam po sebi ne može biti uslov za formiranje nove izvršne vlasti, obzirom na složenost samog pitanja, udaljene stavove relevantnih političkih aktera ali i nefunckionisanje PS BiH, iluzorno je očekivati da se prije formiranja novog Vijeća minisara o tome ozbiljno i raspravlja. Kada se tome doda da je stav SDA da neće pristati ne imenovanje novog Vijeća ministara ukoliko se istovremeno ne imenuje i nova Vlada FBiH, slika složenosti trenutne situacije postaje potpuna“, kaže on.

Kako će se, i da li će se uopšte izaći iz svega ostaje da se vidi, ali Čarkadžić smatra da se dvije stvari neće desiti.

„Prva, da se imenuje mandatar za Vijeće ministara, a da se prije toga ANP, u ovoj ili onoj verziji ne pošalje u NATO štab u Brisel ili se na nedvosmislen način budući saziv Vijeća ministara na to jasno obaveže, i druga, da će se prije imenovanja novog VM pristupiti bilo kakvim izmjenama Izbornog zakona BiH“, kaže Čarkadžić.

On dodaje da, iako smo na formiranje Vijeća ministara BiH znali čekati i duže, trenutna situacija nije ni približno ista kao prije osam godina jer se ovaj put problem “digao” na najveću moguću, geopolitičku ravan, te je sasvim jasno da se BiH želi usmjeriti u pravcu suprotnom od onog koji je zacrtan u njenoj Strategiji za vanjsku politiku 2018.-2023. godine usvojenu od strane Predsjedništva BiH. 

„Obzirom da i pored sporazuma od 5. avgusta još uvijek nema jasnih naznaka da bi njegovi potpisnici mogli naći rješenje za ovu situaciju, pritisak na SDS i PDP da se aktivno uključe u njeno rješavnje će vremenom rasti, te ni ove dvije partije neće moći izbjeći odgovornost pred javnošću i biračima ukoliko Bosna i Hercegovina dočeka izbore 2022. godine a da rezultati prethodnih nisu u potpunosti implementirani. Jer, treba podjsetiti da trenutni odnos snaga u PS BiH govori u prilog tome da SDA, HDZ BiH, PDP i SDS, dakle partije koje čine i trenutni saziv VM, mogu imati entitetsku i prostu većinu u aktuelnom sazivu PS BiH, te samim tim i imenovati novo Vijeće ministara BiH ali pod uslovom da se zakoni i važeće odluke u BiH poštuju“, zaključio je Denis Čarkadžić.

 

(24sata.info)





Pošaljite Facebook komentar