Pitanja i odgovori: Ovo su zadaci koje je EU stavila pred države zapadnog Balkana

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

U svojem govoru o stanju Evropske Unije 2017. predsjednik Jean-Claude Juncker ponovo je potvrdio europsku budućnost zemalja zapadnog Balkana: Ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i vjerodostojnu mogućnost proširenja zapadnom Balkanu. Kao što je predsjednik rekao: Europska unija imat će više nego 27 članica.

Foto: 24sata.info

Zemlje kandidatkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava. Perspektiva članstva u EU-u za zemlje zapadnog Balkana, koja se temelji na zaslugama, u političkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu Unije. Riječ je o geostrateškom ulaganju u stabilnu, jaku i ujedinjenu Europu koja se temelji na zajedničkim vrijednostima. Cilj je strategije dati novi poticaj reformama u regiji kako bi se riješili specifični važni problemi s kojima se zapadni Balkan suočava. U strategiji se ujedno osiguravaju dodatna financijska sredstva i resursi, čime se povećava potpora koju EU pruža zemljama zapadnog Balkana na njihovu europskom putu. Sastanak na vrhu o zapadnom Balkanu održat će se u Sofiji 17. svibnja. Čelnici EU-a ondje će nastaviti razgovore s čelnicima zemalja zapadnog Balkana.

 
Politika proširenja EU-a mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje Unije do 2025. Strategija je dio šireg Plana za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju, u skladu s kojim Komisija predlaže inicijative za poboljšanje demokratskog, institucijskog i političkog okvira Unije 2025. Naša Unija mora biti jača, čvršća i učinkovitija prije nego što se može proširiti.
 
Što je novo u strategiji?
 
Strategija prikazuje bit problema s kojima se zemlje zapadnog Balkana suočavaju na svojem europskom putu. Novost je snažno poticanje partnera na pristupanje potrebnim reformama i davanje smjernica potrebnih za brzo napredovanje prema pristupanju EU-u. Za Srbiju i Crnu Goru, s kojima se već vode pristupni pregovori, u strategiji su navedeni okvirni koraci koje moraju provesti kako bi dovršile proces pristupanja 2025. Glavne inicijative strategije usmjerene su na šest ključnih područja, čime će se znatno pojačati rad EU-a i partnera sa zapadnog Balkana. Strategija iznosi viziju naše zajedničke budućnosti i objašnjava kako ćemo je ostvariti.
 
Mijenja li Komisija svoju politiku proširenja?

 
U strategiji se jasno navodi da su vrata EU-a otvorena za daljnja pristupanja samo – naglašavamo samo – kad pojedinačna zemlja ispuni kriterije. Komisija ne mijenja svoju politiku proširenja: proces se oduvijek temeljio na zaslugama i tako će i ostati. Svaka će se zemlja zasebno ocjenjivati na temelju njezina uspjeha.
 
Kako će se strategija provesti u praksi?
 

Perspektiva proširenja prvenstveno je u rukama zemalja zapadnog Balkana. One moraju odlučno djelovati i hitno udvostručiti svoj trud, baviti se ključnim reformama – osobito u područjima vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i temeljnih prava – i dovršiti svoju političku, gospodarsku i društvenu transformaciju. EU će, s druge strane, poboljšati svoje politike kako bi dao veću potporu procesu transformacije u regiji. Strategija definira akcijski plan sa šest konkretnih glavnih inicijativa u specifičnim područjima od zajedničkog interesa: vladavina prava, sigurnost i migracije, društveno-gospodarski razvoj, prometna i energetska povezanost, digitalna agenda, pomirenje i dobrosusjedski odnosi. Konkretni potezi u tim područjima planiraju se za 2018. – 2020.
 
O kojim je glavnim inicijativama riječ?
 
Glavne inicijative podupiru transformaciju zapadnog Balkana u konkretnim područjima u kojima suradnja predstavlja zajednički interes. Utvrđeno je šest područja u kojima se planiraju konkretni potezi u razdoblju 2018. – 2020. Nekoliko primjera tih poteza za svako područje: 
 
- Vladavina prava: proširenje detaljnih akcijskih planova za usklađivanje zapadnog Balkana sa standardima EU-a; poboljšanje načina na koji se ocjenjuje provedba reformi, među ostalim novim savjetodavnim misijama.

 

- Sigurnost i migracije: pojačavanje zajedničke suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma, poboljšavanje sigurnosti na granicama i upravljanja migracijama uz potporu alata i stručnosti EU-a; poboljšavanje koordinacije s agencijama EU-a zaduženima za sigurnost granica i upravljanje migracijama.

 

- Društveno-gospodarski razvoj: ojačavanje jamstava za privatna ulaganja, pružanje veće potpore novim poduzećima i MSP-ovima te olakšavanje trgovine; jače fokusiranje na politike u području zapošljavanja i socijalne politike uz pružanje veće financijske pomoći socijalnom sektoru, osobito obrazovanju i zdravstvu; udvostručivanje sredstava za Erasmus+.

 

- Prometna i energetska povezanost: provođenje inicijativa u regiji te inicijativa s EU-om, uključujući novu potporu za ulaganja; proširivanje energetske unije EU-a u regiji.

 

- Digitalna agenda: utvrđivanje plana za smanjivanje troškova roaminga, podupiranje uvođenja širokopojasnog pristupa internetu, e-uprave, e-nabave, e-zdravstva i digitalnih vještina.

 

- Pomirenje i dobrosusjedski odnosi: podupiranje borbe protiv nekažnjavanja i tranzicijskog pravosuđa, među ostalim regionalnom komisijom za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima; povećavanje suradnje u području obrazovanja, kulture, mladih i sporta; promicanje kulturne baštine i programa Kreativna Europa.
 
Kako će se te nove glavne inicijative provoditi? Hoće li se povećati financijska potpora za zapadni Balkan?
 
Kako bi poduprla provedbu glavnih inicijativa iz strategije, Komisija predlaže povećavanje postojećih sredstava planiranih za zapadni Balkan do 2020. na temelju Instrumenta pretpristupne pomoći, uz postojećih 1,07 milijardi EUR-a već predviđenih za regiju za 2018. Veće financiranje bit će potrebno za važna ulaganja, posebno u infrastrukturu, neovisno o tome je li riječ o prometnoj, energetskoj ili digitalnoj. U proljeće će se osnovati namjenska koordinacijska skupina koja će pratiti provedbu inicijativa.
 
Koje su ključne reforme za zapadni Balkan kako bi se održala vjerodostojnost perspektive pridruživanja?
 
Najvažnije je za zapadni Balkan raditi na reformama u područjima vladavine prava, temeljnih prava i dobrog upravljanja te surađivati na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima. Te se temeljne vrijednosti EU-a u regiji moraju prihvatiti puno više i vjerodostojnije. Njihovo nepoštovanje ujedno negativno utječe na ulaganja i trgovinu. Zatim, moraju se ojačati regionalna gospodarstva. Ta su gospodarstva i dalje nekonkurentna, u njima je prisutno previše političkog uplitanja, a privatni je sektor nerazvijen; sve to utječe na rast i radna mjesta, posebno kad je riječ o mladima u regiji. Konačno, među zemljama u regiji još ima otvorenih bilateralnih sporova. EU neće dopustiti da ti sporovi i s njima povezane nestabilnosti uđu u Uniju. Svaka zemlja mora prije pristupanja EU-u pronaći i primijeniti konačna i obvezujuća rješenja sporova sa susjedima.
 
Je li EU odredio 2025. kao godinu pristupanja za nove zemlje?
 

2025. nije niti zadana niti planirana godina za pristupanje. Riječ je samo o indikativnom vremenskom okviru, koji odražava snažnu predanost vjerodostojnoj perspektivi proširenja za zapadni Balkan. Te bi godine EU mogao imati više od 27 država članica. Pristupni pregovori već su u znatnoj mjeri napredovali s Crnom Gorom i Srbijom. Uz puno političke volje, postizanje stvarnih i trajnih reformi te pronalaženje konačnih rješenja za sporove sa susjedima te bi zemlje mogle biti spremne za članstvo u perspektivi 2025. Ta je perspektiva vrlo ambiciozna. Njezino ostvarenje u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i uspjesima svake zemlje.
 
Odnosi li se strategija samo na Srbiju i Crnu Goru, koje su smatraju predvodnicama na putu prema članstvu, ili na sve zemlje u regiji?
 
Strategija obuhvaća cijelu regiju zapadnog Balkana. Crna Gora i Srbija trenutačno su jedine kandidatkinje koje vode pristupne pregovore, pa ih se stoga može smatrati predvodnicama. Srbija i Crna Gora u strategiji dobivaju okvirne korake koje moraju postići kako bi dovršile proces pristupanja za potencijalnu perspektivu 2025. Međutim, u strategiji se jasno navodi mogućnost da ih druge zemlje sustignu ili da jedna zemlja pretekne drugu, ovisno o ostvarenom objektivnom napretku.
 
Znači li to da će Crna Gora i Srbija pristupiti EU-u 2025.?
 
Trenutak pristupanja i dalje ovisi o uspješnosti svake zemlje, koja se ocjenjuje na temelju objektivnih zasluga. Perspektiva je potencijalnog pristupanja 2025. ambiciozna. Da bi se ostvarila, trebat će jaka politička volja i postizanje znatnih i konkretnih rezultata. Crna Gora treba ostvariti konkretne rezultate u području vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Srbiji treba jaka i trajna politička volja da postigne konsenzus o znatnim reformama nužnim u području vladavine prava i gospodarstva te da potiče pomirenje. U temelju toga treba biti sveobuhvatna normalizacija odnosa s Kosovom. Za ambicioznu perspektivu pristupanja 2025. trebat će sklopiti i provesti sveobuhvatan pravno obvezujući sporazum o normalizaciji.
 
Je li normalizacija odnosa Kosova i Srbije uvjet za napredovanje Srbije na njezinu europskom putu?
 
I za Srbiju i za Kosovo napredak na europskom putu usko je vezan uz napredak u normalizaciji njihovih odnosa. Ako ne bude stvarne i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, na čijem se postizanju radi u okviru dijaloga u kojem posreduje EU, u regiji ne može biti trajne stabilnosti. Potrebno je hitno postići sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa kako bi Srbija i Kosovo nastavili na svojem europskom putu.
 
Što strategija nudi zemljama koje se ne smatraju predvodnicama? Kakvi su njihovi izgledi za pristupanje EU-u? Hoće li Komisija drukčije postupati prema njima?
 
Sve zemlje zapadnog Balkana imaju priliku napredovati na svojem europskom putu. Komisija ocjenjuje sve zemlje pošteno i objektivno na temelju njihovih zasluga i u skladu s brzinom kojom ostvaruju napredak. Budući da su Crna Gora i Srbija jedine zemlje koje trenutačno vode pristupne pregovore, trenutačno se smatraju predvodnicama. Međutim, ostale ih zemlje mogu sustići ili jedna zemlja može prestići drugu, ovisno o objektivnom napretku koji bude postignut. Albanija i bivša jugoslavenska republika Makedonija ostvaruju znatan napredak na svojem europskom putu i Komisija je spremna izraditi preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju na temelju ispunjenih uvjeta. Komisija će početi pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine nakon što joj ta zemlja pošalje sveobuhvatne i potpune odgovore na pitanja iz Upitnika. Uz kontinuiran rad i angažman Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidat za pristupanje. Kosovo ima priliku ostvariti znatan napredak provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te napredovati na svojem europskom putu nakon što se uspostave odgovarajuće objektivne okolnosti.
 
Što ako buduće države članice blokiraju pristup drugih zemalja zapadnog Balkana?
 
Strateški je interes predvodnika na europskom putu da podupiru, a ne da ometaju, te težnje svojih susjeda. Zemlje te regije međusobno su ovisne te će brže napredovati ako si budu pomagale. Sve se zemlje moraju suzdržati od toga da u procesu pristupanja EU-u zloupotrebljavaju otvorena pitanja. U novoj strategiji Komisija preporučuje da se utvrde posebni dogovori i neopozive obveze kako bi se spriječilo da nove države članice imaju mogućnost blokiranja pristupa drugih kandidata sa zapadnog Balkana.

 

(24sata.info)





Pošaljite Facebook komentar