Prof. Nurko Pobrić: Situacija oko izbora u Mostaru politički fenomen

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Bosanskohercegovački pravni teroretičar, prof. Ustavnog prava Nurko Pobrić ocijenio je kako ne postoji pravni insturmentarij za neprovođenje odluka Ustavnoga suda BiH, kada su u pitanju zakonodavna tijela (parlamentarna skupština BiH, parlament F BiH i narodna skupština/Vijeće naroda Republike Srpske)

Arhiv / 24sata.info

 Smatra kako je sva moć koncentrirana u rukama političkih stranaka i ovisi o njihovoj dobroj volji.

 
- Ja ne vidim rješenje u smislu pravnoga instrumentarija nego u dobroj volji političara - kaže prof. dr. Pobrić.
 
 - Ustavni sud nema drugih instrumenata za izvršenje svojih odluka osim što, kada rješenjem utvrdi da određena odluka nije izvršena, to rješenje odmah dostavlja nadležnom tužiteljstvu, jer neprovođenje odluke Ustavoga suda predstavlja kazneno djelo - objašnjava prof. dr. Nurko Pobrić.
 
PARLAMENTI NE MOGU KAZNENO ODGOVARATI
 
U praksi su, kaže on,  odluke i neizvršive jer se ne može kazneno goniti jedan parlament budući da je ta odreba iz Kaznenoga zakona BiH u tome dijelu neprovodiva.
 
- Odluke Ustavnoga suda bar u domenu apelacija su izvršne, u smislu da je određena osoba dužna izvršiti odluku ili čak vlada gdje je to jasno jer su individualizirane osobe i može se provesti kazneni postupak, ali kad je u pitanju parlamentarna skupština BiH ili federalni parlament, onda oni ne mogu kazneno odgovarati - objašnjava prof. dr. Pobrić.
 
 Mišljenja je kako je tu u principu, moguća samo politička i moralna odgovornost ljudi koji trebaju mijenjati zakone.
 
- To je u razvijenim demokracijama, opet, u slučaju da se dogodi takvo što, što je gotovo pa nemoguće, da se ne provodi odluka jednog Ustavnoga suda,  onda osobe na određenim funkcijama, kao što su predsjednik parlamenta ili šef vlade jednostavno podnesu ostavku iz moralnih razloga - objašnjava prof. dr. Pobrić.
 
Međutim, dodaje on,  kod nas u BiH prije i lakše je provesti odluku nekog općinskoga suda koji ima za to predviđene instumente, nego odluka Ustavnoga suda, koji je na vrhu piramide sudova, a koji to nema.  
 
MOSTAR JE POLITIČKI FENOMEN
 
Nekoliko je odluka Ustavnoga suda BiH koje još uvijek nisu provedene, a među najvažnijima su Odluka u svezi s provođenjem izbora u Mostaru te Odluka na apelaciju Bože Ljubića glede promjene Izbornoga zakona.
 
Kada su u pitanju izbori za grad Mostar, po sudu prof. dr. Pobrića,  situacija je politički fenomen.
 
 - Mogu shvatiti da su izbori u Mostaru kasnili godinu pa i više, ali da se u dva ciklusa i, već u trećem, ne provode izbori - to mi je neshvatljivo - kaže dr. Pobrić.
 
Na neki način i građani Mostara kojih se to tiče, dodaje on, a nisu ni svjesni u kojoj mjeri, s obzirom na nepostojanje i Gradskoga vijeća, ne reagiraju ni na kakav način da bar učini pritisak na Parlamentarnu skupštinu BiH jer je ona prva na potezu koja treba donijeti izmjene Izbornoga zakona koje se odnose na grad Mostar, a zatim i na niže razine vlasti.
 
To je pravno vrlo jednostavno, ali je ovdje riječ o interesima koji nemaju veze s nacionalnim interesima niti jednoga naroda, nego je riječ  o interesima nekih lobija kojima je u cilju zadržati postojeće stanje te skoro da postoji međusobni prešutan dogovor da se to pitanje razvlači - smatra ovaj pravni teoretičar.
 
To su sve manje-više, ocjenjuje prof. dr. Pobrić, problemi na terenu politike, a ne na terenu prava.
 
Odluka ustavnoga suda o izboru Doma naroda je također, po mišljenju prof. dr. Pobrića,  totalni promašaj i to od strane onoga tko je podnio zahtjev. 
 
- Naime Izborni zakon BiH ne mora biti u skladu s Ustavom F BiH i obrnuto jer oni nemaju jedan s drugim veze. Tu je trebalo povesti tzv. ustavni spor između  BiH i entiteta - kaže prof. dr. Pobrić, odnosno F BiH, budući da je to zapravo pitanje nadležnosti, a po njegovom sudu, na F BiH, a ne na BiH jeste da određuje koja županija će koliko izaslanika davati u Dom naroda.
 
 Izborni zakon određuje temeljna pravila, zborni princip te neka tehnička pitanja, a ono što se tiče izričito entiteta, objašnjava on, to bi trebalo regulirati izbornim zakonom entiteta.
 
Podsjetio je kako se u odluci Europskoga suda za ljudska prava kaže kako odredbe Ustava o izboru za Dom naroda i izbor za članove Predsjedništva nisu u skladu s Europskom konvencijom u smislu da se  ne može isključiti iz prava kandidiranje predstavnika ostalih naroda, odnosno onih koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda.
 

(fena)





Pošaljite Facebook komentar