Međunarodni stručnjaci povodom 18. godina Dejtona: Disolucija BiH je prevaziđena ideja

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

“Mislim da se entitet Republika Srpska neće odvojiti, jer to ne želi međunarodna zajednica"

BIH

U povodu obilježavanja 18. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, međunarodni stručnjaci i poznavaoci prilika i političke situacije u BiH smatraju da je najveći problem ovog međunarodnog mirovnog sporazuma bio to što “niko nije pitao obične građane u BiH kakav mir i kakav sporazum žele”, javlja Anadolu Agency (AA).
 
David Chandler, profesor međunarodnih odnosa u Centru za studije demokratije Westminsterskog univerziteta iz Velike Britanije za Anadolu Agency (AA) je izjavio da je najveći problem što je međunarodna zajednica kreirala Dejtonski mirovni sporazum.
 
“Teško je bilo očekivati da mirovni sporazum, koji je potpisan 1995. godine, donese pravdu u BiH. Ali, ja mislim da je najveći problem što su stranci i međunarodna zajednica bili idejni kreatori tog mirovnog sporazuma. Oni su praktički na neformalnim sastancima odlučivali u ime BiH i u ime njenih građana. Problem je što su na tim sastancima bili predstavnici zemalja iz regije Balkana, koji su odlučivali o sudbini samih građana BiH koji žive u toj zemlji. Mirovni sporazum i sklapanje mira je trebao biti produkt domaćih snaga i odraz volje svih naroda u BiH”, rekao je on.
 
Smatra da se pokazalo da na kraju takav mirovni sporazum nije dobar ni za jedan narod u BiH, nego samo za međunarodnu zajednicu.
 
“Međunarodna zajednica se postizanjem mirovnog sporazuma nametnula kao neprikosnoveni lider i zaštitnik suvereniteta i nezavisnosti BiH kao države. Definitno je to bio kompleksan mirovni sporazum koji nije dobar ni za koga u BiH. Ovakav mirovni sporazum najviše odgovora međunarodnoj zajednici koja već dugi niz godina upravlja zemljom umjesto običnih građana”, kazao je Chandler.
 
Prema njegovom mišljenju, Dejtonskim mirovnim sporazumom je ograničen i suverenitet BiH.
 
- Rješenje u rukama građana i naroda u BiH -
 
“Suverenitet BiH kao države je ograničen Dejtonskim sporazumom. Štaviše, proces priključenja zemalja Balkana u EU dodatno ograničava taj suverenitet. Sve više će o sudbini zemalja Balkana odlučivati u nekim drugim centrima moći, a sve manje unutar njihovih vlada”, ističe ovaj stručnjak.
 
Ocjenjuje da je nemoguće napraviti značajniji pomak sve dok se građani u BiH, bez obzira na nacionalno opredjeljenje, “ne budu pitali za neke stvari”.
 
“Vrlo je značajno da se narodi integrišu unutar BiH i da domaći političari pokušaju da nešto urade sami. Domaće snage uz snažno građanstvo moraju se organizovati politički ako žele naprednu i stabilnu državu. Uslov izgradnje bolje BiH je iniciranje domaćih procesa i maksimalno učestvovanje građana u donošenju odluka”, naglašava Chandler.
 
On je izrazio uvjerenje da će BiH u okviru Dejtonskog sporazuma nastaviti da funkcioniše i da neće doći do raspada BiH.
 
“Mislim da se entitet Republika Srpska neće odvojiti, jer to ne želi međunarodna zajednica. Mislim da do takvog scenarija neće doći, jer ni Srbija ne želi nezavisnu RS. Mislim da nema više crtanja granica u BiH i na Balkanu, to vrijeme je iza nas”, rekao je poznati britanski profesor međunarodnog prava.
 
Profesor Florian Bieber sa Univerziteta u Gracu (Austrija) istakao je u razgovoru za AA da je veliki problem to što Dejtonski mirovni sporazum nije usmjeren prema izgradnji suživota i integraciji BiH kao jedinstvene države.
 
“Cilj Dejtonskog mirovnog sporazuma je bio da se zaustavi rat. To je bio vrlo ambiciozan sporazum, ali se nije pokazao kao dobar. Uključio je mnoge stvari, ali nije uopšte spomenuo pomirenje i suživot kao ključne principe za budućnost BiH. Obzirom da je dogovoren između političkih elita u vojnoj bazi, on je vrlo ograničen”, rekao je on.
 
Mišljenja je da je u Dejtonu dogovoren oblik i karakter današnjeg mirovnog sporazuma zbog toga što “stranci nisu poznavali predratni karakter i dušu BiH”.
 
“Ideja je bila da se donese ustav države kroz postizanje mirovnog sporazuma putem konsenzusa čelnika tri naroda u BiH. Međunarodna zajednica definitivno nije znala neke stvari o prirodi i karakteru bosanskog društva te je stoga kreirala mirovni sporazum ovakav kakav jeste. Danas bi sigurno napravili mnogo bolji i povoljniji mirovni sporazum”, smatra Bieber.
 
Ipak, podcrtava da je najveća prednost tog sporazuma što je zauvijek i za sva vremena udario temelje jedne nove države u Evropi.
 
“Dejtonskim mirovnim sporazumom, iako on ima svojih nedostataka, su udareni temelji jedne nezavisne države. Štaviše, u dogovorima međunarodne zajednice i domaćih političara u BiH 1993. i 1994. godine u opciji su bili mogući dogovori sa još slabijom centralnom državom. Djetonski sporazum je s te strane dobar, jer je cementirao BiH kao državu i odbacio je promjene granica u budućnosti. Nema više crtanja novih granica u BiH”, rekao je ovaj profesor.
 
S druge strane, priznaje da je Dejtonski mirovni sporazum odredio konačni okvir etno-nacionalno podijeljene zemlje.
 
“Tačno je da se radi o vrlo labavom i preslabom okviru za jednu državu da normalno funkcioniše. Ovim sporazumom je priznata i etno-nacionalna podijeljenost zemlje, i zato i jeste duboko kontradiktoran mirovni sporazum. Primjerice, RS je priznata kao monoetnička cjelina koja ima svoje predstavnike na državnom nivou. Dejtonski sporazum je povezao geografski teritorij sa nacionalnim identitetom”, ističe Bieber.
 
- Opasno ako BiH bude djelovala kao "prazna država" na margini procesa -
 
Prema njegovom sudu, ne treba se javnost u BiH i u svijetu pribojavati da bi moglo doći do raspada BiH i novih sukoba u zemlji, ali i regiji.
 
“Ipak, nemoguće je govoriti o secesiji RS-a u budućnosti, jer se i značajan broj ljudi vratio na svoja prijeratna ognjišta. Ali i međunarodna zajednica isto tako ne želi podjele unutar BiH i nove sukobe. Srbija, također, neće podržati nikakvo cijepanje BiH. Srbija se odrekla Kosova i zašto bi sada kada je na putu prema EU podržala secesiju RS-a”, pita prof. Bieber.
 
Upozorava da bi najveći problem za BiH bio to ako nastavi da djeluje kao “prazna država” koja će ostati u izolaciji i na margini svih važnijih procesa i dešavanja u svijetu.
 
“Mislim da će BiH nastaviti da djeluje kao zvanična država, ali bojim se da bi to mogla biti “prazna država” koja ne funkcioniše u praksi. I kao takva da se ne pridruži EU kao ostale zemlje u regiji. To je najveća opasnost za BiH. Vidite da i sami bh. političari ne žele članstvo u EU i da odlažu ulazak u EU jer bi to i za njih značilo obavezno poštivanje evropskih zakona i pravila”, ocjenjuje ovaj eminentni stručnjak.

 

(AA)





Pošaljite Facebook komentar