Istraživanje je u periodu od 11. novembra do 12. decembra prošle godine provedeno među 2.400 radnika, što se odnosi na odgajatelje/nastavnike, rukovodno osoblje, saradnike, stručne saradnike i tehničko osoblje.
Anketa je sadržavala tematske cjeline o zadovoljstvu poslom, izvorima stresa na poslu i percepciji društvenog statusa profesije prosvjetnog radnika. Kada je u pitanju zadovoljstvo poslom, utvrđeno je sljedeće:
- 69 posto ispitanika je kazalo da uživa u svom poslu dok je osam posto kazalo da ne uživa u svom poslu. U Sindikatu su ovo ocijenili kao zabrinjavajućim jer je 2022. bilo 11 posto više onih koji su kazali da uživaju u svom poslu dok je bilo pet posto manje onih koji su kazali da ne uživaju u svom poslu;
- 64 posto je kazalo da osjeća entuzijazam za rad dok je 12 posto kazalo da ne osjeća entuzijazam za rad. Postotak onih koji ne osjećaju entuzijazam, kako tvrde sindikalisti, udvostručio se dok je postotak onih koji osjećaju entuzijazam nepromijenjen, u odnosu na 2022.;
- Više od 34 posto je kazalo da bi napustilo obrazovanje, odnosno promijenilo posao kada bi postojala mogućnost za to. U Sindikatu su ovo ocijenili kao alarmantnim i da je ovo nešto što ukazuje na jedan od najvećih problema u obrazovanju. Postotak onih koji bi promijenili posao povećao se za osam posto dok se postotak neodlučnih po ovom pitanju povećao za pet posto, u odnosu na 2022.
Kada su u pitanju izvori stresa na poslu, utvrđeno je sljedeće:
- 89 posto ispitanika smatra da je previše priprema za nastavu izvor stresa na poslu. Za sindikaliste je i ovo alarmantan podatak. Ovaj postotak je 2022. iznosio 84 posto;
- 73 posto smatra da je prevelik broj nastavnih časova/radnih sati izvor stresa na poslu. Ovaj postotak je u odnosu na 2022. povećan za tri posto;
- 82 posto smatra da je previše vrednovanja i ocjenjivanja rada izvor stresa na poslu. Ovaj postotak je u odnosu na 2022. povećan za osam posto;
- 78 posto smatra da su administrativne obaveze u velikoj mjeri izvor stresa na poslu. Ovaj postotak je u odnosu na 2022. povećan za tri posto;
- Šest posto ne misli da su dodatne obaveze koje nameće Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo izvor stresa. Ovo pitanje nije tretirano istraživanjem iz 2022.
Kada je u pitanju percepcija društvenog statusa profesije prosvjetnog radnika, utvrđeno je sljedeće:
- 19 posto ispitanika je zadovoljno platom dok je 57 posto nezadovoljno. Nezadovoljstvo platom je manje za četiri posto u odnosu na 2022., uprkos tome, kako su istakli u Sindikatu, što su plate u posljednje dvije godine porasle za više od 40 posto;
- 16 posto smatra da platom može podmiriti svoje životne potrebe dok 64 posto smatra da ne može platom podmiriti svoje životne potrebe. Ovi postoci, kako su sindikalisti naveli, slični su onima iz 2022.;
- 47 posto je zadovoljno uslovima rada (radnim prostorom, sredstvima za rad i sl.) dok 25 posto nije zadovoljno uslovima rada. Zadovoljstvo ulovima rada je u odnosu na 2022. manje za tri posto, uprkos tome, kako su naglasili, što su u posljednje dvije godine uložene desetine miliona KM. Za Sindikat ovi podaci potvrđuju da ulaganje u uslove rada nije najvažnija stvar u obrazovanju.
Navedeni rezultati su dio rezultata istraživanja Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja u Sarajevu o zadovoljstvu radnika javnih predškolskih ustanova i osnovnih škola poslom i statusom u društvu.