Kada se razgovara s nekim ko ima 100 godina i više, neizbježno je pitati za savjet kako postići dugovječnost. No, šta kada bi se taj njihov savjet naučno provjerio?
Šta bi nam njihov genom mogao reći o starenju i zašto nisu oboljeli od bolesti koje usmrte mnoge ljude? Ako bi se odgovorilo na ova pitanja, da li to znači da se može učiniti da i drugi dugo žive?
Pitanja poput ovih su bila u fokusu istraživanja, čiji su rezultati nedavno objavljeni u naučnom časopisu Cell Reports Medicine. Naime, istraživan je genom Marije Branyas Morere, Španjolke rođene u Sjedinjenim Američkim Državama. Preminula je prošle godine, kada je imala 117 godina i 168 dana, čime je bila najstarija osoba na svijetu.
“Bila je vrlo velikodušna osoba, pokušavala je pomoći, tako da je bilo sjajno sarađivati s njom”, izjavio je za CNN dr. Manel Esteller iz Istraživačkog instituta za leukemiju Josep Carreras u Barceloni.
Esteller je bio koautor spomenute studije. Njegov istraživački tim je uzeo uzorke Branyasine krvi, sline, urina i stolice, prije nego što su njen genom ispitali i uporedili ga s genomom 75 ostalih žena u Španiji. Zaključili su da je Branyas dugo živjela zbog svoje genetike i zdravog načina života. Imala je gene koji su je štitili od uobičajenih bolesti, a zdrav način života je podrazumijevao i zdravu ishranu.
“Od samog početka je imala sreće, a tokom života je dobila i dodatni plus”, izjavio je Esteller, smatrajući da je polovina njene dugovječnosti posljedica genetike.
Prema njegovim riječima, nikada nije pušila, nikada nije pila alkohol, radila je sve dok više nije mogla raditi, živjela je na selu, imala je umjerenu fizičku aktivnost, a to je uglavnom bila jednosatna šetnja svaki dan te je konzumirala maslinovo ulje i jogurt, što je tipično za ljude na Mediteranu. Ako je išta bilo iole neobično u njenom načinu života, bilo je to da je tri puta dnevno konzumirala jogurt.
Istraživači pretpostavljaju da je konzumacija jogurta za posljedicu imala da njen crijevni mikrobiom bude kao kod mlađih ljudi te da nema jake upale. Ipak, to se ne smatra presudnim za njeno opće stanje, ukazala je Claire Steves, profesorica na King’s College London, koja nije bila uključena u navedenu studiju.
Varijacija gena Branyas su učinili da zdravo stari. Među tim genima, a koji su identificirani istraživanjem, oni su koji su povezani s imunološkom funkcijom i kognitivnom retencijom. Riječ je o genima koji utječu na to koliko učinkovito tijelo metabolizira masti te onima koji su povezani sa zdravljem mozga i srčanim bolestima.
Steves je ocijenila da je u ovom slučaju riječ o zaista dalekosežnom istraživanju. No, kako je ukazala, iz ove studije se ne mogu izvoditi opći zaključci jer je istraživanje fokusirano na samo jednu osobu, a starenje je drugačije kod svake osobe. Osim toga, naglasila je da je slučaj Branyas pokazatelj da loše zdravlje nije neizbježno u starosti.
Nada se da će ovo istraživanje doprinijeti razvoju lijekova te je poručila da cilj ne treba biti doživjeti 117 godina, već skratiti vrijeme bolesti, a to je ono što je Branyas učinila, piše CNN.
(24sata.info)
