Jedna studija procjenjuje da 4% do 29% odraslih u zapadnim industrijaliziranim zemljama ima sindrom nemirnih nogu. To je stanje koje premalo ljudi može prepoznati kod sebe, a mnogi doktori ne znaju kako ga pravilno liječiti, kaže Karla Dzienkowski, medicinska sestra koja je izvršna direktorica Fondacije za sindrom nemirnih nogu.
Evo što stručnjaci žele da znate o sindromu nemirnih nogu.
Što je sindrom nemirnih nogu?
“Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj kojeg karakterizira potreba za kretanjem koja je često povezana s neugodnim osjećajem”, rekao je dr. John Winkelman, voditelj kliničkog istraživačkog programa poremećaja spavanja u Općoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard, prenosi N1.
Neugodan osjećaj – opisan kao puzanje, bol, trnci ili pulsiranje – često često se osjeti u nogama, a ponekad i u rukama, dodao je.
Nemir se često javlja kada osobe s tim stanjem sjede ili leže, a ublažava se pokretom, rekao je Winkelman.
Simptomi se češće javljaju kada osoba miruje, najčešće noću, a budući da sindrom ometa san, klasificira se kao poremećaj spavanja, rekao je Winkelman.
U umjerenim do teškim slučajevima, ljudi doživljavaju sindrom nemirnih nogu nekoliko puta sedmično, a u najekstremnijim slučajevima simptomi mogu odgoditi san za nekoliko sati, rekao je dr. Brian Koo, vanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Yale i ravnatelj Centra za sindrom nemirnih nogu Yale.
Ko spada u rizične grupe?
Dvije snažne komponente igraju ulogu u tome ko će dobiti sindrom nemirnih nogu: genetika i razina željeza.
Sindrom nemirnih nogu često se javlja u porodicama, a genetski markeri čine oko 20% predviđanja ko će ga dobiti, rekao je Winkelman.
Osobe s nedostatkom željeza također imaju veću vjerovatnost da će dobiti sindrom nemirnih nogu, uključujući trudnice, osobe na dijalizi, koje imaju menstruaciju, koje imaju anemiju ili su vegetarijanci, rekao je Winkelman.
Oni koji uzimaju antidepresive selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina također mogu biti osjetljivi na sindrom nemirnih nogu, dodao je.
Stanje je dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca i mnogo češće kako ljudi stare, rekao je Winkelman.
Međutim, kako je Dzienkowski saznala, i djeca mogu imati sindrom nemirnih nogu.
Liječenje promjenama načina života
Za liječenje sindroma nemirnih nogu, dobar prvi korak je istražiti što bi moglo pogoršati stanje, rekao je Winkelman.
Alkohol, drugi lijekovi i jednostavni šećeri mogu doprinijeti simptomima.
Ako je razina željeza niska – ili čak na granici niske – oralni dodaci željeza ili intravenske infuzije željeza mogu pomoći, dodaje.
Dzienkowski također preporučuje trikove za upravljanje simptomima, poput toplih ili hladnih obloga, masaža, šetnji ili neke aktivnosti koja stimulira um.
Lijekovi koji mogu pomoći
Postoje lijekovi koji pomažu ako promjene načina života i suplementacija željezom ne djeluju.
Mnogi doktori će započeti s klasom lijekova koji se nazivaju alfa2-delta ligandi, poput gabapentina ili pregabalina, rekao je Koo.
Dugo su vremena agonisti dopamina biliprioritetni lijekovi. No, sada se rijetko propisuju jer s vremenom mogu pogoršati sindrom nemirnih nogu, dodao je Winkelman.
Lijekovi za najteže slučajeve su niske doze opioidnih lijekova dugog djelovanja, rekao je Koo.
Razgovarajte s doktorom
Ako osjećate nelagodu koja vas potiče da mičete noge u mirovanju – posebno ako vam to remeti san – razgovarajte s liječnikom, rekla je Dzienkowski.
Nisu svi medicinski stručnjaci dobro upućeni u sindrom nemirnih nogu, stoga bi traženje uputnice specijalistu za spavanje moglo biti korisno, rekla je. Također biste trebali napraviti laboratorijske pretrage, posebno test željeza s feritinom, krvni test koji pokazuje koliko željeza vaše tijelo ima i koliko je dostupno za korištenje.
(24sata.info)
