Sjeverni Atlantik ulazi u aktivnu fazu s pojačanom dinamikom, donoseći duboke valove nestabilnih vremenskih uvjeta prema europskom kontinentu krajem listopada i na početku studenog.
More toplije od prosjeka oko Europe poticat će razvoj frontalnih sustava s više vlage i obilnijim oborinama.
Tipičan jesenski obrazac postupno se oblikuje nad sjevernim Atlantikom i zapadnim dijelom Europe. Velike i duboke visinske doline razvijaju se na zapadu, donoseći velike količine vlage i topline na kontinent. To će uzrokovati dugotrajnije razdoblje nestabilnog vremena s čestim kišama i povećanim rizikom od poplava početkom studenoga, upozoravaju meteorolozi iz Severe Weather Europe.
Iako postojani i snažni zapadni (zonalni) protok zraka s Atlantika prema Europi obično donosi toplije vrijeme, znatno toplije more od prosjeka dodatno će pridonijeti većoj količini vlage na kontinentu. Većina mora oko Europe i zapadnog Mediterana iznimno je toplija nego što je uobičajeno za kraj listopada. Trenutačno su iznad Atlantika i Europe vidljivi veliki atmosferski valovi .
Formira se “bombastični ciklon“. To će izazvati jake vjetrove do 130 km/h nad Atlantikom i Biskajskim zaljevom, uz opasne struje i visoke valove duž obala Francuske, Irske i Škotske. Dodatni faktor je oslabljeni uragan Melissa, koji je već opustošio Jamajku, a sada doprinosi široj dinamici Atlantika.
Listopad završava povratkom dubokih atmosferskih valova prema zapadnoj Europi, a taj će se obrazac nastaviti i početkom studenoga.
Zbog vrućih ljetnih mjeseci i općenitog trenda zagrijavanja svjetskih mora, mora oko Europe i ove su godine znatno toplija od uobičajenog za sredinu jeseni.
Temperature su doista znatno niže na sjeveru nego na jugu, ali razlike u odstupanjima su izražene. Temperatura mora od 22–23 °C bilježi se u zapadno-središnjem Mediteranu te zapadno od Pirenejskog poluotoka prema Azorima, dok su temperature od oko 10 do 15 °C zabilježene uz zapadnu Europu te u Sjevernom i Baltičkom moru.
Još jedno zabrinjavajuće područje s neuobičajeno visokim temperaturama mora nalazi se oko Skandinavije, osobito u regiji Baltičkog mora. Ove povišene temperature mora potaknut će razvoj zimskih fronti i oluja kasnije ove godine te mogu dovesti do obilnijih snježnih ili kišnih razdoblja. Viša anomalija temperature površine mora dovodi do pojačanog prijenosa latentne topline. Drugim riječima, toplija voda Sredozemlja ili istočnog Atlantika donosi više vlage u prizemne slojeve atmosfere.
Zbog toga dolazi do stvaranja vlažnijih zračnih masa koje pogoduju razvoju ciklona. Upravo zato će atlantski val ovaj tjedan postati tako intenzivan – topla mora pružaju dodatno “gorivo” za razvoj ciklone ispod hladnog vala koji dolazi sa sjevera.
Advekcija vlage iz tih toplih morskih područja hrani frontalne zone koje se iz Atlantika pomiču prema Europi. Zračna masa postaje “sočnija”, s više vlage potrebne za kišne epizode, što povećava i rizik od poplava sa svakim novim frontalnim sustavom.
U zaključku, zbog znatno toplijih mora od prosjeka možemo očekivati obilne oborine, bujične poplave te organiziranije i dublje frontalne sustave koji mogu stvarati konvektivne linije s ugrađenim grmljavinskim oblacima na hladnim frontama, prenosi N1.
(24sata.info)
