
Najjači sjeveroistočni vjetrovi – razorne i često smrtonosne oluje koje udaraju istočnu obalu SAD-a paralizirajućom kišom, snijegom i poplavama – dodatno su pojačani efektima klimatskog zagađenja, pokazalo je novo istraživanje .
Sjevernoistočni vjetrovi, koji se obično formiraju između septembra i aprila, potaknuti su temperaturnim kontrastom između hladnog arktičkog zraka sa sjevera i toplijeg, vlažnog zraka s Atlantskog oceana.
Ovo predstavlja ogromnu prijetnju gusto naseljenim gradovima duž istočne obale. Posljednje decenije bila su prošarane sjeveroistočnim vjetrovima toliko razornim da su neki sada poznati po nadimcima koji zvuče kao naslovi filmova katastrofe.
“Oluja stoljeća” u martu 1993. bila je jedna od najsmrtonosnijih ikad zabilježenih. Pucala je vjetrovima brzinom većom od 160 km/h , na nekim mjestima nanijela gotovo 150 cm snijega i ubila više od 200 ljudi.
“Snowmageddon” 2010. godine oslobodio je više od 50 centimetara snijega na dijelove Pennsylvanije, Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, usmrtivši 41 osobu i ostavivši stotine hiljada bez struje.
Michael Mann, klimatolog sa Univerziteta u Pennsylvaniji i autor studije, bio je zarobljen u hotelskoj sobi u Philadelphiji tri dana tokom Snowmageddona. Upravo je to iskustvo prvi put potaknulo njegovu znatiželju o tome kako bi te oluje mogle biti pogođene globalnim zatopljenjem, prenosi N1.
Petnaest godina kasnije vjeruje da ima neke odgovore.
Postoji opći konsenzus da će u toplijem svijetu biti manje sjeveroistočnih oluja, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka sjeverne hemisfere, što znači da postoji manji temperaturni kontrast koji bi potaknuo oluje.
Ali ono što je ostalo nejasno jest što će se dogoditi s intenzitetom ovih oluja, koje su obično bile nedovoljno proučavane, rekao je Mann.
Kako bi odgovorili na ovo pitanje, naučnici su koristili stare podatke i algoritam za praćenje ciklona kako bi analizirali sjeveroistočne oluje između 1940. i 2025. godine, sastavljajući digitalni atlas tih oluja.
Analizirali su ukupno 900 i otkrili da se maksimalna brzina vjetra najintenzivnijih sjeveroistočnih vjetrova povećala za oko 6% od 1940. godine, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
To možda zvuči malo, ali uveliko povećava štetu koju oluja može prouzročiti. Povećanje brzine vjetra od 6% jednako je povećanju razornog potencijala oluje od 20%, rekao je Mann. “To je značaajno”, upozorio je.
Prema analizi, količine kiše i snijega koje su donijele ove oluje također su se povećale za oko 10%.
Razlog zašto se sjeveroistočni vjetrovi pojačavaju je “osnovna fizika”, rekao je Mann. Topliji oceani i zrak znače veće isparavanje i više vlage u atmosferi, koja se cijedi u obliku intenzivnije kiše ili snijega.
Razina štete koju ove oluje mogu prouzročiti čini ključnim bolje razumijevanje kako će se one promijeniti u toplijem svijetu, dodao je Mann.
Na primjer, oluja “Pepelnica” 1962. godine uzrokovala je ogromna razaranja duž istočne obale, nanoseći ukupni ekonomski gubitak ekvivalentan desetinama milijardi dolara u današnjem novcu. Rekao je da je nanijela “jednaku štetu kao veliki uragan koji je pogodio kopno”.
Rezultati također ukazuju na to da je rizik od poplava u mnogim gradovima na istočnoj obali možda podcijenjen, navodi se u studiji. “Sjeveroistočni vjetrovi su zanemareni, a to je još jedan doprinos povećanom riziku od poplava na obali na koji se nismo dovoljno usredotočili”, dodao je Mann.
Jennifer Francis, viša naučnica u Woodwell Climate Research Centeru koja nije bila uključena u studiju, rekla je da nalazi ističu potrebu za boljom pripremom.
“Obalne zajednice na sjeveroistoku gdje udaraju sjeveroistočni vjetrovi trebale bi se suočiti s problemom i obratiti pažnju… proaktivna priprema je jeftinija od oporavka nakon oluje”, rekla je za CNN.
Nalazi su također važni jer osvjetljavaju različite načine na koje se klimatska kriza odvija, rekao je Judah Cohen, klimatolog s MIT-a koji također nije bio uključen u studiju.
Učinci “mogu biti kontraintuitivni, uključujući ideju da klimatske promjene mogu rezultirati epizodnim porastom teških zimskih vremenskih uvjeta”, rekao je za CNN.
Čak i dok se svijet zagrijava, a sezona snijega skraćuje u mnogim dijelovima SAD-a, i dalje će biti razdoblja obilnih snježnih padavina i intenzivne hladnoće, rekao je Mann. “Pojedinačni događaji mogli bi imati veći udarac”, zaključio je.
(24sata.info)