Gnojni hidradenitis ili hidradenitis suppurativa (HS) je hronična, ponavljajuća, upalna bolest kože. Ova bolest uzrokuje nastanak dubokih bolnih čvorova (kvržica) i gnojne upale, koji se često vraćaju i mogu dovesti do stvaranja drenažnih kanala unutar kože i ožiljaka, u područjima kože bogatim lojnim žlijezdama.

To su najčešće područja aksila (pazusi), područje ispod i između grudi, prepone, genitalna, glutealna i perianalna regija. Više o ovom oboljenju i novim mogućnostima liječenja u Kantonu Sarajevo govorila je prof. dr. Emina Kasumagić-Halilović, šef Klinike za kožne i venerične bolesti KCUS-a.

Uzroci i faktori rizika

“Gnojni hidradenitis nije zarazna bolest i nije uzrokovana lošom higijenom već je određuje međusobni utjecaj genetskih faktora, faktora okoline i načina života. Povezanost HS-a i gojaznosti dobro je utvrđena brojnim studijama koje opisuju težu kliničku sliku bolesti kod pacijenata s povećanim indeksom tjelesne mase. Pretilost dovodi do većeg trenja kože, povećane proizvodnje i zadržavanja znoja te hormonalnih promjena”, objašnjava Kasumagić-Halilović.

Procijenjena svjetska prevalenca je 0,40-1%. Iako se dijagnoza HS-a temelji uz anamnezu i tipičnu lokalizaciju, samo na kliničkoj prezentaciji s visokom tačnošću od 97%, bolest je i dalje relativno neprepoznata, što je evidentno iz kašnjenja u postavljanju dijagnoze od sedam do 10 godina.

Zbog svega navedenog, iznimno je važna rana dijagnoza i redovna kontrola bolesti, radi sprječavanja progresije.

Nevidljiva borba: Život s HS-om

“HS nije samo kožna bolest – to je stanje koje duboko utječe na svakodnevni život kroz snažan psihosocijalni utjecaj, društvenu izolaciju, seksualnu disfunkciju, smanjenu radnu produktivnosti”, navodi Kasumagić-Halilović.

Oboljeli se suočavaju sa:

  • Neprekidnim bolovima koji otežavaju kretanje, sjedenje, pa čak i nošenje odjeće.
  • Neugodnim iscjetkom i mirisom koji izazivaju osjećaj srama i socijalnu izolaciju.
  • Hroničnim umorom i depresijom, često uz osjećaj bespomoćnosti.
  • Nemogućnošću obavljanja svakodnevnih aktivnosti, uključujući posao, fizičku aktivnost i intimne odnose.

Zbog svega navedenog pravi teret ove bolesti često je nevidljiv – stigmatizacija, izolacija i psihološka patnja.

Studije pokazuju da HS ima veći negativan utjecaj na kvalitet života nego mnoge druge hronične bolesti. Uprkos tome, bolest je i dalje nedovoljno prepoznata i često pogrešno dijagnosticirana.

“Dugotrajna hronična upala i napredovanje bolesti dovode do trajnog oštečenja kože i širokog raspona komorbiditeta koji oboljeli od HS-a imaju u poređenju s opštom populacijom. Neki od njih su: povećani kardiovaskularni rizik, bubrežna disfunkcija, endokrini komorbiditeti (šećerna bolest i sindrom policističnih jajnika), autoimmune bolesti, anemija, te povećane incidence karcinoma kože i visceralnih organa”, kaže Kasumagić-Halilović.

Liječenje bolesnika s HS-om je, složeno, a uključuje edukacijski pristup pacijentu, medikamentozno liječenje boli i upale te hirurško liječenje kožnih lezija, fistula i ožiljaka.

Iskorak u liječenju: Biološka terapija dostupna u Kantonu Sarajevo

Biološki lijekovi ciljaju specifične molekule uključene u upalni proces, što dovodi do značajnog smanjenja upale i bolova. Ovi lijekovi su pokazali visoku efikasnost u smanjenju broja i težine lezija, poboljšanju kvaliteta života pacijenata zbog smanjenja simptoma i rjeđih recidiva i smanjenju potrebe za dugotrajnom upotrebom antibiotika.

Zahvaljujući Zavodu Zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i Ministarstvu zdravlja Kantona Sarajevo, krajem maja 2025. godine, uvedena je mogućnost primjene biološke terapije za liječenje ove teške kožne bolesti. Na ovaj način pacijenti imaju pristup najsuvremenijim biološkim terapijama koje mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih ako se uvedu na vrijeme.

Pravo na biološku terapiju imaju pacijenti sa prebivalištem u Kantonu Sarajevo sa težim oblicima HS-a (stadij II umjereni i III teški), kod kojih standardne terapije (antibioticima i retinoidima) nisu dale rezultate. Terapija se propisuje isključivo od strane specijaliste dermatologa Klinike za dermatologiju KCUS-a, uz prethodnu evaluaciju i dokumentaciju o prethodnom liječenju.

Uvođenje biološke terapije u javnozdravstveni sistem Kantona Sarajevo predstavlja prekretnicu za oboljele od gnojnog hidradenitisa i donosi nadu za efikasnije liječenje.

Vrijeme je da se potraži pomoć

Ovim putem, pozivaju se svi koji sumnjaju da imaju gnojni hidradenitis – ili već godinama trpe simptome – da se obrate dermatologu.

Rano prepoznavanje bolesti i pravovremeno uključivanje u terapiju koja je sad dostupna, ključno je za uspješno liječenje i može značajno poboljšati vaš kvalitet života. To je bolest koja zaslužuje razumijevanje, podršku i adekvatnu terapiju. Nemojte čekati – potražite pomoć danas i napravite prvi korak ka boljem životu.

Objavu članka sponzorisala je kompanija Novartis Pharma Services Inc., Predstavništvo u BiH FA-11455033.

(24sata.info)