Ovim potezom premijer Jonas Gahr Støre i njegova Laburistička stranka (Arbeiderpartiet) ostaju da vladaju sami, što se nije dogodilo u posljednjih 25 godina.
Iako Norveška nije članica EU, kao dio Europskog ekonomskog prostora (EEA) obavezna je da usvaja zakone bloka. Međutim, Centristička partija, koja zastupa agrarne interese, oštro se protivi EEA sporazumu, koji Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu omogućava pristup unutrašnjem tržištu EU, prenosi N1.
Sukob zbog europskih energetskih direktiva
Lider Centrističke partije i ministar finansija Trygve Slagsvold Vedum izjavio je da njegova stranka ne može prihvatiti direktive iz četvrtog paketa čiste energije EU, koje imaju za cilj povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i izgradnju energetski efikasne infrastrukture.
“Kažemo da je dosta, ovo je granica. Ovo radimo kako bismo promijenili norvešku politiku električne energije i stvorili uslove za niže i stabilne cijene struje u Norveškoj. Također smatramo da ne bismo trebali predavati više ovlasti EU-u“, rekao je Vedum.
S druge strane, Laburistička stranka smatra da je moguće usvojiti određene dijelove paketa bez ugrožavanja suvereniteta Norveške.
Energetska politika ključna za norvešku ekonomiju
Norveška se oslanja na svoje bogate energetske resurse još od otkrića nafte u Sjevernom moru 1969. godine, što je bilo ključno za transformaciju zemlje u jednu od najbogatijih u Europi.
Norveška vlada ima centralnu ulogu u upravljanju ovim bogatstvom, držeći 67% većinskog udjela u nacionalnoj naftnoj kompaniji Equinor. Kompanija ostvaruje ogromne profite tokom perioda visokih cijena energenata, što značajno doprinosi budžetskim prihodima vlade.
Politička kriza koja je uslijedila nakon raspada koalicije otvara brojna pitanja o budućnosti norveške energetske politike i njenog odnosa sa EU. Kako će Laburistička partija upravljati u manjinskoj vladi i kakve će odluke donijeti po pitanju europskih energetskih direktiva, ostaje da se vidi, zaključuje politički magazin Politico.
(24sata.info)
