Godinama smo živjeli u uvjerenju da se na rat ne trebamo pripremati. To se promijenilo, poručio je Ralph Tiesler, direktor savezne agencije za civilnu zaštitu. Predlaže da se podzemne tunele, stanice metroa i podrume pretvori u zaštitna skloništa.
Njemačka razvija planove za proširenje mreže bunkera i skloništa koji bi u slučaju oružanog sukoba mogli zaštititi milion ljudi, prenosi britanski Guardian. Riječ je o odgovoru na sve izraženije strahove da bi se ruska agresija, nakon Ukrajine, mogla proširiti i na ostatak Evrope, uključujući i Njemačku.
Tiesler u intervjuu za Süddeutsche Zeitung upozorio je da je zemlja ozbiljno nepripremljena za potencijalni sukob. “Za rat se nismo pripremali jer smo vjerovali da je nezamisliv. Ta se percepcija promijenila – sada govorimo o realnoj prijetnji velikog rata u Evropi.”
Novi bunkeri preskupi – najprije preuređenje postojećih
Prema njegovim riječima, BBK priprema plan konverzije postojećih građevina, poput podzemnih garaža, metro stanica, tunela i javnih podruma, u zaštićena skloništa. Cilj je u najkraćem roku osigurati mjesta za milijun ljudi, što je još uvijek daleko od kapaciteta kakve imaju zemlje poput Finske.
Od oko 2.000 bunkera koji su u Njemačkoj ostali iz doba Hladnog rata, tek ih je oko 580 u funkcionalnom stanju. Ukupno mogu primiti samo 480.000 ljudi, što je manje od 0,5 posto stanovništva. Finska, za usporedbu, ima 50.000 skloništa koja pokrivaju čak 85 posto populacije.
Tiesler procjenjuje da će za obnavljanje i jačanje sistema civilne zaštite u sljedeće četiri godine trebati najmanje 10 milijardi eura, a do 2035. čak 30 milijardi. Dio sredstava trebao bi biti osiguran iz fonda koji je postao dostupan nakon što je Bundestag u ožujku privremeno suspendirao tzv. kočnicu zaduživanja.
Preporuka domaćinstvima o zalihama
Tiesler zagovara i uvođenje dobrovoljne ili obvezne civilne zaštitne službe, te poziva građane na veću osobnu pripravnost. Preporučuje da svako kućanstvo ima zalihe hrane i vode za barem 10 dana. “Ako to nije moguće, i 72 sata bi bilo korisno kako bi se premostile manje svakodnevne krize”, poručio je.
Istaknuo je i nužnost digitalnog jačanja – od preciznijih informacija o lokacijama skloništa, preko poboljšanja sirena i signalizacije, do zaštite postojećih aplikacija za upozorenja od mogućih hakerskih napada.
Tieslerova izjava dolazi u trenutku kada se širom Evrope ponovno aktualizira pitanje sigurnosne arhitekture. Strahovi od ruske ekspanzije prisutni su osobito u baltičkim zemljama, Poljskoj i Njemačkoj. U noći na subotu, ruske snage ponovno su napale ukrajinski grad Harkiv, pri čemu su ubijene tri osobe, a više od 20 ih je ranjeno. Gradonačelnik Igor Terehov opisao je napad kao najrazorniji od početka rata, prenosi Raport.
(24sata.info)
