Zato ga i zovu “hrvatski Donald Tramp”. A, s druge strane je izazivač Dragan Primorac iz nacionalno-konzervativne vladajuće stranke HDZ kojem se uvijek iznova predbacuje korupcija – navodi Tagesschau, prenosi DW.
Apsurdno djetinjasto
Tako, glavni dnevnik javnog servisa ARD, Tagesschau na svojoj stranici opisuje šta hrvatskim biračima u drugom krugu predsjedničkih izbora stoji na raspolaganju. Dopisnik ARD-a iz Beča, dopisništvo koje je zaduženo i za jugoistočnu Europu, ne štedi ni jednog predsjedničkog kandidata i analizira nedavni duel dvojice na hrvatskoj televiziji.
– Tokom TV sučeljavanja obojica su se poslužila uvredama i udarcima ispod pojasa, što u nekoj mjeri oslikava političku kulturu u zemlji… Čitavo sučeljavanje se pretvara u apsurdni igrokaz. Konzervativni kandidat Primorac se pokušava profilirati kao razboriti kandidat, kandidat koji nudi sadržaj za razliku od “sramotnog” Milanovića – navodi se u tekstu.
Sučeljavanje je najbolje sadržano u rečenicama: “Vi nemate pojma o nauci, jer nemate doktorsku titulu”, na što Milanović odgovara sa: “Ja sam u svom životu pročitao više knjiga od Vas”.
– Iako rasprava poprima budalasto-djetinjaste dimenzije, no činjenica je da je predsjednik Milanović najpopularniji političar u zemlji – navodi autor i citira naučnika Vedrana Džihića s Instituta za međunarodnu politiku u Beču koji tajnu Milanovićevog uspjeha objašnjava njegovom transformacijom.
– Kada je po prvi put postao predsjednik, Milanović je njegovao izrazito liberalnu retoriku, retoriku koja se bavila ljudskim pravima, važna mu je bila emancipacija. Od tada je mutirao u glasnog, naprasitog i žestokog predsjednika. Ali ljudi cijene tu autentičnost… No, Milanovićev karakter je i vrlo kontradiktoran. Tako koji put izbija i rasizam. Nacionalizam je uvijek prisutan a isto tako i populizam – zaključuje Džihić.
Usporedba s bivšom DDR političarkom koja je simpatizirala Staljina
Nadregionalni konzervativni dnevnik Die Welt Milanovića upoređuje s jednom njemačkom političarkom također lijevih korijena, populisticom Sahrom Vagenkneht (Wagenknecht). I to uglavnom zbog toga što i Vagenkneht i Milanović kritikuju pomoć Ukrajini i gaje razumijevanje, ako ne i simpatije prema Vladimiru Putinu.
Autor predviđa pobjedu Milanovića i primjećuje: “Tako će na vlasti ostati predsjednik čije je prvi mandat ostao upamćen po provokacijama, polarizaciji i stalnim sukobima s vladom. I na međunarodnom planu je Milanović krenuo kursom konfrontacije i u više navrata se suprotstavio pomoći Ukrajini. Za odnose s drugim EU članicama bi drugi mandat Milanovića mogao postati velika kušnja”, kaže autor Die Welta. On navodi kako je uprkos ograničenim ovlastima koje ima jedan predsjednik u Hrvatskoj, Milanović svoju ulogu kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i predstavnik Hrvatske u inozemstvu iskoristio kako bi naštetio proevropskoj politici hrvatske vlade.
Milanovića se u ovom tekstu uspoređuje s njemačkom političarkom Sahrom Vagenkneht koja je nedavno osnovala stranku koja nosi njezino ime i koja ima šanse ući u Bundestag na izborima krajem februara. Politički korijeni Sahre Vagenkneht, kao i Milanovićevi, sežu u doba socijalizma i režimskih državnih stranaka. I Vagenkneht kritikuje pomoć Ukrajini, a istodobno širi i netrpeljivost prema izbjeglicama bilo da se radi o onima koji dolaze iz Ukrajine ili onima koji dolaze s Bliskog istoka. Sličnu retoriku gaji i Milanović.
– Ono što je kod Milanovića posebno je to da ga podržavaju kako snage s ljevice tako i vrlo desni glasači: trik koji u Njemačkoj uspijeva Sahri Vagenkneht”, navodi se u tekstu.
Hrvatska suočena s velikim problemima
I nadregionalni Frankfurter Rundschau poseže za uporedbom Milanovića i Donalda Trampa (Trump), te se već u naslovu pita: “Hoće li‚ hrvatski Tramp” preokrenuti ovu EU članicu?”. Kako se navodi u tekstu, ko god da pobijedi na izborima, suočit će se s problemima u zemlji.
– Politička pozornica Hrvatske je trenutno u znaku privrednih i socijalnih izazova. Zemlja se bori s jednom od najviših stopa inflacije u euro zoni, osjetnim manjkom radne snage i široko raširenom korupcijom. Ove teme su primarni problem i mogle bi utjecati na ishod izbora – zaključuje Frankfurter Rundschau.
(24sata.info)