Trump i Netanjahu - File Photo

Izrael se priprema za buran politički period, a svaki potez premijera Benjamina Netanyahua je prožet njegovom opsesijom da ostane na vlasti, piše ugledni američki magazin Foreign Policy, navodeći da postoji mogućnost da novi izbori budu zakazani već za početak naredne godine.

FP na početku citira bivšeg predsjednika Predstavničkog doma SAD-a Tipa O’Neilla: “Sva politika je lokalna”.

To važi i za Izrael, ali ne u potpunosti. Jer ključni element Netanyahuove političke budućnosti nije lokalni: to je Donald Trump.

Trump, koji ima buran odnos s izraelskim premijerom, trenutno posjeduje veliku moć nad njegovom sudbinom. Može mu pomoći – ili ga potpuno potopiti. Kako piše ovaj portal, pitanje je da li će Trump nastaviti s dosadašnjom podrškom, ili će Netanyahu, pod političkim i pravosudnim pritiskom, ostati sam.

Najdesnija vlada u historiji Izraela

Izraelski parlamentarni sistem poznat je po nestabilnosti, s obzirom da prosječni mandat vlade od nezavisnosti traje tek 1,9 godina. Sadašnja Netanyahuova vlada, najviše desničarski nastrojena u historiji Izraela, ulazi u treću godinu mandata. Koaliciju čine Netanyahuov Likud, ultraortodoksne stranke i ultranacionalisti predvođeni Itamarom Ben-Gvirom i Bezalelom Smotrichem.

Ako vlada izdrži, izbori moraju biti održani najkasnije do oktobra 2026. Ali aktuelna kriza zbog obavezne vojne službe za ultraortodoksne mogla bi sve promijeniti. Ultraortodoksni Jevreji odbijaju obavezni vojni rok i traže zakon koji bi ih formalno izuzeo.

Prošle sedmice, dvojica ministara iz ultraortodoksnih stranaka podnijela su ostavke zbog zastoja u donošenju zakona, ostavljajući Netanyahuovu vladu s manjinom od 50 zastupnika (od ukupno 120).

Kneset odlazi na ljetnu pauzu 27. jula, što Netanyahu zasad daje malo predaha – ali vrijeme curi.

Netanyahu računa na Trumpa

Netanyahu već planira sljedeći potez kako bi osigurao reizbor. Iako je rat s Iranom u junu donio blagi skok podrške, ankete i dalje predviđaju da koalicija neće imati većinu.

Mogući politički aduti za Netanyahuovu kampanju uključuju dogovor o oslobađanju talaca, plan “dan poslije” koji uključuje razoružanje Hamasa i premještanje Palestinaca iz Gaze, sporazum sa Sirijom i normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom. No sve to je teško ostvarivo bez podrške, ili barem prešutne saglasnosti, Donalda Trumpa.

U svom prvom mandatu, Trump je Netanyahuu pružio niz darova: prvo putovanje u inostranstvo bilo mu je u Saudijsku Arabiju i Izrael, bio je prvi američki predsjednik koji se molio kod Zida plača, priznao je Jerusalim kao glavni grad Izraela i premjestio ambasadu, priznao izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni i predstavio mirovni plan koji je Izraelu ostavio 30% Zapadne obale.

Kad je Trump 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom, Netanyahuov Likud je skočio u anketama.

Trump i danas ima ogromnu popularnost u Izraelu. Prema istraživanju Pew centra, čak 69% Izraelaca ima pozitivno mišljenje o njemu. To mu daje stvarnu moć nad ishodom Netanyahuove političke sudbine.


Partnerstvo s rezervom

Uprkos velikoj podršci, Trumpov odnos prema Netanyahuu nikada nije bio emotivan, već transakcijski.

Foreign Policy piše da, za razliku od Billa Clintona, Joea Bidena ili Ronalda Reagana, Trump Izrael vidi kroz prizmu koristi. Već je javno izrazio nezadovoljstvo jer je Netanyahu “zloupotrijebio” američku podršku oko Irana i potom se previše približio Bidenu.

U posljednjih nekoliko mjeseci, Trump je često zaobilazio Netanyahua: otvorio je komunikaciju s Hamasom, pregovarao s Huti pobunjenicima bez znanja Izraela, najavio nove pregovore s Iranom, i ukinuo sankcije Siriji.

Izvještaji sugeriraju da je Trump bio bijesan nakon što je izraelska vojska 17. jula pogodila jedinu kršćansku crkvu u Gazi – Netanyahu je zbog toga morao uputiti izvinjenje.
Gaza, Iran i politička računica

U ovom trenutku, Trump podržava Netanyahuove ciljeve: traži postepeno oslobađanje talaca, dozvoljava nastavak rata u Gazi, održava pritisak na Iran. Ali ako Trump odluči da promijeni kurs, npr. zatraži kraj rata s Hamasom, bez potpune pobjede, ili ponovo pokrene diplomatiju s Teheranom, Netanyahu bi se mogao naći u ozbiljnom sukobu sa sopstvenom desničarskom koalicijom.

Netanyahu pokušava balansirati: dovoljno da udovolji Trumpu, ali ne toliko da ga desničarski partneri napuste. Gubitak Trumpove podrške bio bi fatalan udarac za njegov imidž uspješnog lidera s jakim vezama u Washingtonu.

Novi dogovor pred pauzu?

Knesset se raspušta do kraja jula, a neće se ponovo sastati do kasne jeseni. Prije toga, vjerovatno je da će Netanyahu Trumpu ponuditi još jednu pobjedu – pristankom na američki prijedlog o oslobađanju još talaca u zamjenu za dvomjesečno primirje i omogućavanje dostave humanitarne pomoći kroz tzv. Gaza Humanitarian Foundation.

Veliki raskol SAD-a i Izraela oko Irana nije vjerovatan, osim ako ne dođe do čuda i Teheran i Washington se približe sporazumu. Što se Sirije tiče, Netanyahu bi mogao ublažiti udare kako ne bi dodatno iritirao Trumpovu adminitraciju.

Ako Hamas i dalje drži taoce, detaljno planiranje za dan poslije u Gazi neće imati efekta. Prema izvještajima, Izrael je već tražio pomoć SAD-a u pronalasku zemalja koje bi prihvatile Palestince, što ukazuje na koordinaciju, a ne raskol.

Šta Trump zaista želi?

“Za predsjednika čiji je fokus na svakoj temi kratak, Netanyahu je konstanta. Trump ga možda ne voli, niti mu vjeruje – ali zna da mu je koristan”, piše Foreign Policy.

Netanyahu je Trumpu već dao “dar”, a to je prilika da tvrdi kako je uništio iranski nuklearni program bez rata. A možda mu da još jedan: mirovni sporazum između Izraela i Saudijske Arabije. Za Trumpa, koji sanja o Nobelovoj nagradi, to bi bila kruna karijere.

Podrška Netanyahuu, miljeniku jevrejske desnice, republikanske baze i posebno evangelističkih krugova, politički je korisna. Omogućava Trumpu da demokrate, koje Netanyahu iritira, prikaže kao “antiizraelske”.

Kako piše Foreign Policy, Netanyahu i Trump su u međusobnoj zavisnosti. Trump drži više karata, ali obojici trebaju uspjesi. Ako dođe do izbora, Trump će vjerovatno izabrati “pokornog đavola kojeg poznaje”, a ne nekog novog. Čak i ako ga ne voli, zna da ga može iskoristiti, prenosi n1.

(24sata,info)