Maria Corina Machado, liderka venecuelanske opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine, u kontroverznom je istupu pozvala međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju za udaljavanje Nicolása Madura s vlasti.
Machado, koja je u posljednje vrijeme uspostavila bliske kontakte s političarima iz SAD-a i Izraela, tvrdi da je jači pritisak, pa i vojna eskalacija, jedini način da se prisili Maduro da ode.
U razgovoru s američkom mrežom Bloomberg, Machado je navela da je trenutna eskalacija, uključujući pojačano prisustvo američkih vojnih snaga u blizini venezuelske obale, posljednja prilika da pristalice Madura shvate da više ne mogu pružati podršku režimu, prenosi Klix.
Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su, nakon kako je opisala “desetine nameštenih izbora” i dugotrajnog pritiska, ostala iscrpljena, pa je vojna opcija, kako je rekla, mogući krajnji put ako režim “ne odstupi”.
Istovremeno, američke vojne aktivnosti u regionu izazvale su špekulacije o mogućim udara na ciljeve unutar Venecuele. Vijest je sinoć objavio Miami Herald, navodeći izvore koji govore da bi zračni napadi mogli uslijediti “u narednim satima ili danima”. Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i negacije iz Washingtona, a američki državni sekretar Marco Rubio na platformi X je nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i poručio da su autori bili obmanuti svojim izvorima.
Usprkos demantijima, administracija u Washingtonu je u više navrata isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu često se kao opravdanje navodi borba protiv krijumčarenja droge i “narkoterorizma”, termin koji je Machado u intervjuu preuzela iz retorike aktuelne američke politike.
Kritikama protiv ovakvog pristupa pridružuju se oni koji upozoravaju da bi izravna vojna intervencija mogla dodatno destabilizirati region i prouzrokovati ozbiljne humanitarne posljedice.
Machado je nakon dodjele Nobelove nagrade, kako navode dostupni izvori, razgovarala telefonom s američkim i izraelskim liderima i, prema vlastitim izjavama, ponudila plan za prva “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koja bi izašla na ulice u pravom trenutku.
Kritičari, međutim, ističu da pozivanje na stranu vojnu intervenciju, naročito kada dolazi od dobitnice Nobelove nagrade, predstavlja kontradikciju i otvoreno pitanje o etici i posljedicama takvog poteza.
Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju s velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao široku međunarodnu legitimaciju i jasne planove za tranziciju i obnovu, kako bi se izbjeglo produbljivanje krize koja u Venecueli traje godinama.
(24sata.info)
