Udarac smo dobili, posljedica još uvijek nismo svjesni s obzirom na to da će najveće posljedice pretrpjeti namjenska industrija na koju se bh. privreda najviše oslanja.
BiH nema veliki obim razmjene sa Amerikom i ona čini oko 1 posto od ukupne razmjene sa svijetom. Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.
BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60% od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovim mjerama direktno, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija kao i izvoz vojne opreme, koja je ranije carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 posto.
Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište.
“Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale”, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH, prenosi Klix.
Prema podacima koje nam je na upit dostavila UIO, Bosna i Hercegovina je, u periodu od 1. januara do 28. marta tekuće godine, iz Sjedinjenih Američkih Država uvezla robu u vrijednosti od 19 miliona KM dok je u istom periodu statistička vrijednost izvoza iznosila 60,8 miliona KM, što predstavlja razliku od 41.7 miliona KM. Jasno je da je cilj američkog predsjednika “primoravanje” navedenih zemalja na povećanje uvoza roba i proizvoda s američkog tržišta kao i smanjenje uvoza
Ako uporedimo podatke Vanjskotrgovinske komore za period 2022. i 2023. godine kada je u pitanju trgovinska razmjena SAD i Bosne i Hercegovine doći ćemo do podatka da je u tom periodu izvoz iz BiH u SAD porastao za 13,51 posto dok se uvoz robe iz SAD u našu zemlju smanjio za čak 22,97 posto.
Trenutno, efekte uvođenja carina od strane SAD-a teško je izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju. Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina neophodno je uključiti sve relevatne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti.
“Trenutno postoji opredijeljnost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije”, zaključili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Evropska unija, ali i većina zemalja svijeta najavile su odgovore i kontramjere protiv SAD. Kakav će biti odgovor naše zemlje ostaje da se vidi.
(24sata.info)
