SFF je prošle godine kroz turizam generisao priliv od 50 miliona KM

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Sarajevo Film Festival se u međunarodnim okvirima značajno angažovao na izradi politike rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji koja je trenutno pod razmatranjem Vijeća Evrope. Tim povodom u intervjuu za Fenu Jovan Marjanović iz Direkcije festivala i voditelj industrijskog programa kaže da Bosna i Hercegovina može funkcionirati kao svijetli primjer u postizanju rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.

Foto: FENA

- Pitanje ravnopravnosti žena u filmskoj industriji BiH kompleksno je, no mislim da stvari idu nabolje. Jasmila Žbanić i Aida Begić u međunarodnim su okvirima mnogima prve reference na kinematografiju BiH. Amra Bakšić Čamo, Elma Tataragić, Izeta Građević, svaka u svom domenu su među najuticajnijim ljudima u regionalnoj kinematografiji. Ines Tanović predsjednica je Udruženja filmskih radnika BiH. Uz to, savremeni bh. filmovi su većinom prevazišli mnoge stereotipe u prikazivanju ženskih likova od kojih je patila jugoslovenska kinematografija. Ukratko, stvari se mijenjaju – smatra Marjanović.

Preporuka o rodnoj ravnopravnosti koju je izdalo Vijeće Evrope svojim zemljama članicama direktna je posljedica Sarajevske deklaracije, potpisane na konferenciji na tu temu u sklopu Sarajevo Film Festivala 2015. godine.

- O temi rodne ravnopravnosti danas se mnogo razgovara, a vodeći filmski festivali poduzimaju i konkretne korake kako bi se ona i ostvarila. Nakon Cannesa, Annecyja i Locarna, Sarajevo Film Festival pridružit će se inicijativi 5050x2020, čiji je cilj da do 2020. osigura jednako prisustvo autorica i autora u filmskim programima i u organizacijskim kadrovima vodećih festivala – istakao je Marjanović.

Uoči večerašnjeg otvaranja 24.-tog izdanja SFF-a cijeni da je njegov najveći doprinos energija koju unosi u društveni i kulturni život grada, multikulturalnost i osjećaji zajedništva koji budi u ljudima.

Mnogi sudionici nedavno objavljene Studije o ekonomskom, kulturnom i društvenom utjecaju SFF-a izjavili su da ih održavanje festivala ispunjava ponosom, usporedivši njegov značaj s historijskim događajima koji su obilježili povijest grada, kao što je održavanje Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine.

- Tokom festivala grad živi sa mnogo više energije - od 30.000 turista koliko ih je prisutno tokom sedmice održavanja manifestacije u Sarajevu, trećina ih dolazi isključivo zbog festivala – tvrdi Marjanović.

Također, dodaje, podatak da jedan od tri filma koji je u toku svog nastajanja predstavljen na CineLink programu za razvoj novih filmova, bude uvršten u selekciju najprestižnijih međunarodnih festivala dovoljno govori u prilog činjenici da festival pozitivno utječe na kvalitet filmskih projekata u regiji”.

- Sarajevo Film Festival nezaobilazna je točka na filmskoj karti Evrope. Njegovu industrijsku sekciju, CineLink Industry Days, svake godine posjeti više od 1.000 filmskih profesionalca iz cijeloga svijeta. To je ujedno i mjesto koje svake godine okuplja najvažnije aktere iz filmske industrije u regiji, na kojem se dijele primjeri dobre prakse i dogovaraju buduće suradnje – kazao je Marjanović.

Govoreći o direktnim i indirektnim učincima festivala na bh. ekonomiju, kaže da su rezultati nezavisne Studije, koju je provela britanska konsultantska kuća Olsberg SPI, pokazali da Sarajevo Film Festival značajno doprinosi i sarajevskoj i bosanskohercegovačkoj ekonomiji.

- Prošle godine generisao je 4,49 miliona KM, a istovremeno je doprinio stvaranju 508.531 KM bruto dodane vrijednosti (BDV) i radno angažirao više od 250 osoba, što bi odgovaralo zaposlenju od 28 radnika u godišnjem ekvivalentu punog radnog vremena – rekao je Marjanović.

Ekonomska aktivnost indirektno vezana za samo održavanje festivala procijenjena je na 10,3 miliona KM prometa, stvaranjem 1,87 miliona bruto dodane vrijednosti i ekvivalentu od 99 radnih mjesta godišnje, dok turističke aktivnosti koje generira omogućuju priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika u godišnjem ekvivalentu punog radnog vremena.

- Ovi su podaci ustanovljeni veoma detaljnom stručnom metodologijom, međutim, i laički gledano ovi brojevi postaju opipljivi kada vidite ogromnu količinu događaja koji se organizuju u Sarajevu paralelno s datumima SFF-a. To su bezbrojni muzički programi, festivali hrane, izložbe te sva sila uslužnih poslova koji ih prate, od kafića i restorana do usluga prevoza i smještaja – ističe Marjanović.

U pogledu direktnih sponzora, partnera i pokrovitelja kaže da je Studija pokazala da se za svaku konvertibilnu marku privatnog kapitala uloženog u Festival ostvaruje povrat investicije od 1,41 KM BDV, dok se za marku javnog kapitala uloženog u Festival ostvaruje povrat investicije od 1,49 KM BDV.

- U kontekstu poreskih prihoda u javnom sektoru ulaganje u Festival se dvostruko isplati budući da se za svaku KM javnih sredstava uloženih u festival ostvaruje povrat od 2,11 KM na ime poreskih prihoda – poručio je u intevjuu za Fenu Jovan Marjanović iz Direkcije Sarajevo Film Festivala.


(FENA)





Pošaljite Facebook komentar