Sjedinjene Američke Države, koje optužuju Madura da predvodi narko-kartel, najavile su raspoređivanje ratnih brodova na južnom Karibiku u okviru onoga što su nazvale operacijom protiv krijumčarenja droge. Nisu, međutim, iznijele prijetnju invazijom.
Ipak, Maduro je na sastanku s međunarodnim medijima u Caracasu u ponedjeljak osudio “najveću prijetnju koja je viđena na našem kontinentu u posljednjih 100 godina” u obliku “osam vojnih brodova s 1.200 raketa i podmornicom koja cilja Venezuelu”.
Jedan od brodova, krstarica s navođenim projektilima, uočen je kako u petak navečer prolazi kroz Panamski kanal iz Pacifika prema Karibima. Maduro je izjavio da je “kao odgovor na maksimalni vojni pritisak, proglašena maksimalna spremnost da se odbrani Venezuela”.
Dodao je da se više od osam miliona Venezuelanaca prijavilo kao rezervisti. Caracas je već najavio pojačane patrole svojih teritorijalnih voda. Washington je udvostručio nagradu za hapšenje Madura na 50 miliona dolara. Njegov reizbor 2024. i 2018. godine Sjedinjene Države i veći dio međunarodne zajednice nisu priznali zbog optužbi za izbornu prevaru i represiju nad biračima.
“Krvoproliće”
Maduro, poznat po vatrenim, često antiameričkim tiradama, u ponedjeljak je rekao da su komunikacijski kanali sa Sjedinjenim Državama prekinuti, te obećao da njegova zemlja “nikada neće podleći ucjenama niti bilo kakvim prijetnjama”.
Na konferenciji za novinare upozorio je da američki državni sekretar Marco Rubio pokušava navesti predsjednika Donalda Trumpa “u krvoproliće… sa masakrom nad narodom Venezuele”.
Ipak, raspoređivanje američke vojske pozdravio je predsjednik Gvajane Irfaan Ali kao “bilo šta što eliminiše svaku prijetnju našoj sigurnosti”.
Georgetown i Caracas su u sporu oko naftom bogate pogranične regije Essequibo, koja čini dvije trećine teritorije Gvajane, ali na nju polaže pravo i Venezuela.
Bilateralna retorika se pojačala otkako je ExxonMobil prije deset godina otkrio ogromna naftna nalazišta u priobalju Essequiba, koji je pod administracijom Gvajane više od 100 godina. Maduro je u Trumpovom fokusu od prvog mandata republikanskog predsjednika od 2017. do 2021. godine.
Ali Trumpova politika maksimalnog pritiska na Venezuelu, uključujući i embargo na naftu, nije uspjela svrgnuti Madura s vlasti. Analitičari su za AFP izjavili da američko raspoređivanje vojske vjerovatno neće rezultirati invazijom ili napadom, nego da ima cilj povećati pritisak na Madura – koji je više puta optužio Trumpa da pokušava izvršiti promjenu režima.
Prošle sedmice Caracas je zatražio od Ujedinjenih nacija da se uključe u spor, zahtijevajući “trenutni prekid američkog vojnog raspoređivanja na Karibiku”.
U ponedjeljak je Maduro izjavio da je Venezuela spremna na “period oružane borbe u odbrani nacionalne teritorije” u slučaju napada.
(24sata.info)