Zelena tranzicija i digitalizacija pokrenuli su globalnu utrku za najvrednije sirovine – od litija i kobalta, preko rijetkih zemalja, do plina, nafte i čak – gnojiva. Velike sile i multinacionalne kompanije traže sigurne izvore dok rastu i cijene i geopolitičke tenzije.
Litij – bijelo zlato nove ere
Litij, ključna komponenta baterija za električna vozila, već sada je među najtraženijim sirovinama na svijetu. Cijene su u 2023. varirale od 20.000 do 70.000 dolara po toni, a prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) do 2030. potražnja bi mogla porasti za 300%, .
Glavni proizvođači litija su Australija, Čile, Kina i Argentina, a Europa pokušava pokrenuti vlastite rudnike (npr. Srbija, Njemačka, Portugal).
Najveću dobit ostvaruju kompanije poput Albemarle, SQM, Tianqi Lithium i BYD, a u igru sve više ulaze i auto-giganti koji žele sigurnost snabdijevanja – Tesla, Volkswagen, Stellantis.
Kobalt i rijetke zemlje – ključ za visoku tehnologiju
Kobalt (dominantno iz DR Konga – preko 70%) i rijetke zemlje poput neodimijuma i disprozijuma (95% prerade u Kini) ključni su za magnete u vjetroturbinama, pametnim telefonima i vojnoj tehnologiji.
Njihova eksploatacija međutim nosi ogroman rizik od kršenja ljudskih prava, preko dječjig rada do ekološke devastacije.
Zato EU i SAD ubrzano diversificiraju lance opskrbe i ulažu milijarde u nove rudnike u Kanadi, Australiji i Africi.
Nafta i plin – još dugo nezaobilazni
Unatoč tranziciji, fosilna goriva ostaju stup energetske stabilnosti. Rat u Ukrajini pokazao je koliko se plin može pretvoriti u geopolitičko oružje – LNG tržište eksplodiralo je, a cijene dosegle rekordne razine.
Glavni proizvođači fosilnih goriva su SAD (najveći proizvođač i izvoznik LNG-a), Saudijska Arabija, Rusija i Katar.
Poljoprivreda pod pritiskom klime i geopolitike
Klimatske promjene, suše, poplave i rat u Ukrajini ugrozili su globalnu opskrbu žitaricama, gnojivima i stočnom hranom. Potražnja za azotnim gnojivima raste, a cijene osciliraju zbog skokova cijene plina.
Najviše su pogođeni sjever Afrike, Bliski istok, Indija, ali i Europa, čija je prehrambena sigurnost postala političko pitanje.
Ekološki izazovi i budućnost
Eksploatacija ovih sirovina često dolazi uz visoku ekološku i društvenu cijenu – od zagađenja voda i zraka, krčenja šuma, do raseljavanja lokalnog stanovništva. Sve više ulagača i regulatora traže tzv. “održivo rudarenje” i ESG izvještavanje.
U narednih 5–10 godina očekuje se eksplozivan rast potražnje za strateškim sirovinama – posebno litijem, rijetkim zemljama i kobaltom – dok će klimatski poremećaji dodatno destabilizirati poljoprivredne tokove.
Veliki igrači koji kontroliraju lance opskrbe bit će i geopolitički dobitnici. U igri su resursi, suverenitet i energetska sigurnost, piše Investitor.
Glavno pitanje za male zemlje sa bogatim resursima, uključujući i one s Balkana je hoće li same profitirati od svog bogatstva – ili biti samo sirovinska baza za druge?
(24satainfo)
