”Učinjen je značajan ustupak s naše strane, jer se indirektnim modelom umanjuju šanse za izbor kandidata stranaka koje se zalažu za građanski koncept uređenja države”, kaže o Izbornom zakonu za Bljesak.info Nermin Nikšić, federalni premijer i čelnik SDP-a, uoči sastanka s HDZ-om BiH u Mostaru.
Nikšić navodi kako je i za stranke Trojke Izborni zakon prioritet, ali da HDZ-ov prijedlog ”ne sadrži nijednu odredbu kojom bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava, iako je njihovo provođenje prioritetni zahtjev u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji”.
Izborni zakon nije postavljen kao uvjet
”U razgovorima oko nove koalicije nije postavljan uvjet usvajanja novog teksta Izbornog zakona. Ali da se prvo podsjetimo zašto se pravi nova koalicija. Razlog je rušenje ustavnog poretka od SNSD-a i njihovih satelita, pokušaj provođenja u djelo separatističkih ambicija i najozbiljnije ugrožavanje mira od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. U svim razgovorima koje smo vodili s onima koji ne podržavaju takvo ponašanje, složili smo se da mir, stabilnost i europski
put Bosne i Hercegovine nemaju alternativu”, kaže Nikšić za Bljesak.info. Kaže kako se, u okviru projekta uklanjanja s pozicija onih snaga koje podrivaju pravni poredak i blokiraju europski put, SDP nikada nije stavljao stranačke interese ispred općeg dobra – očuvanja mira i osiguravanja nastavka europskog puta Bosne i Hercegovine.
”Naš prioritet je usvajanje dva preostala europska zakona, državnog proračuna i rješavanje pitanja Plana rasta, čim se otvaraju stotine milijuna, pa i milijardi KM investicija za naše građane. Na putu ostvarenja tih ciljeva, naišli smo na razumijevanje i konstruktivan pristup dijela političkih stranaka iz Republike Srpske, koji su prepoznali potrebu da konačno krenemo naprijed – radeći u interesu svih građana, usvajajući europske zakone koji nikoga ne ugrožavaju, a svima mogu pomoći. To smo prepoznali kao dovoljno snažan temelj za ozbiljan dijalog i njihovo uključivanje u parlamentarnu većinu”, kaže Nikšić.
Neprihvatljivo
Navodi kako su svoje opredjeljenje već potvrdili konkretnim djelima – podrškom europskim zakonima u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, zakonima koje su prethodno usuglasili sa SNSD-om, a koje je upravo taj SNSD kasnije pokušao oboriti. ”Od tog trenutka postalo je jasno da partnerstvo s opozicijom iz Republike Srpske nije samo moguća opcija, već nužnost – ako zaista želimo pokrenuti proces pregovora o pristupanju Europskoj uniji i omogućiti pristup fondovima koji donose koristi svim našim građanima. Kasniji razvoj događaja, sve izraženija radikalizacija i antidaytonsko djelovanje SNSD-a, dodatno su učvrstili naše uvjerenje da je takav kurs ispravan i neophodan”, navodi Nikšić. Govoreći o prijedlogu Izbornog zakona, kaže kako su već jasno obrazložili razloge zbog kojih ga smatraju neprihvatljivim.
”Ovaj prijedlog ne sadrži nijednu odredbu kojom bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava, iako je njihovo provođenje prioritetni zahtjev u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Podsjećam da je, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, primjena Europske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola obvezujuća i ima primat nad svim drugim zakonima i propisima. Otvoreni smo za dijalog i spremni na traženje rješenja, ali ono mora ispunjavati barem minimalne standarde koje je pred nas postavio Europski sud za ljudska prava, posebno u pogledu pune primjene odredbi Konvencije. Važno je podsjetiti da je sud svojim presudama naglasio da “smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u suvremenom demokratskom društvu”, te dalje “da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim”. Sud je u više presuda zaključio da je obveza vlasti svakom pojedincu “osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima”, uz izričitu uputu o obavezi izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se presude provele”, navodi Nikšić.
Spremni prihvatiti indirektan izbor
Kaže kako prijedlog koji su dobili, kreira asimetričnost na najvišem nivou, u jedinoj instituciji u kojoj dosad imamo jedinstven način biranja iz oba entiteta. ”Toga se mi u SDP-u nismo spremni odreći”, rekao je.
Naveo je kako SDP BiH ima prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
”Što se tiče opcija oko izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u rujnu 2023. smo predstavnicima HDZ-a BiH dostavili naš radni prijedlog izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, posljedično i entitetskih Ustava. Spremni smo prihvatiti indirektan izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine kroz Parlament Bosne i Hercegovine. To je značajan ustupak s naše strane, jer se indirektnim modelom umanjuju šanse za izbor kandidata stranaka koje se zalažu za građanski koncept uređenja države. Ipak, spremni smo i na tu opciju – opciju koja je prihvatljiva HDZ-u, a koju su ranije i opozicijske stranke, prvenstveno SDA, priznavale kao prihvatljivu. Podsjećam, međutim, da je za njenu realizaciju neophodno izvršiti i izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, što zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu”, kaže Nikšić.
Uvjeren je da prijedlog koji su iznijeli predstavlja uravnoteženo rješenje koje uvažava različite stavove, ali i osigurava provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.
”Ipak, na naš prijedlog nikada nismo dobili odgovor, dok su stranke iz RS-a jasno poručile da ne prihvaćaju model indirektnog izbora. Mi nismo spremni na dodatne ustupke niti na još jedno asimetrično rješenje, jer smatramo da je već i ovaj prijedlog značajan iskorak koji pokazuje našu spremnost na kompromis – istu takvu spremnost očekujemo i od drugih, kroz napuštanje apsolutističkih stavova”, rekao je.
Koalicija na kušnji Na pitanje kako se čini se da je na kušnji koalicija Trojke i HDZ-a BiH te je li izmjena dijela Izbornog zakona preduvjet nastavka funkcioniranja vlasti do kraja ovog mandata, Nikšić kaže kako je što se tiče Trojke, izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine također prioritet”.
”Smatramo da to nije pitanje vitalnog interesa jednog naroda, već interes cijele države. Svjesni smo brojnih nedostataka postojećeg zakona – potrebna nam je veća transparentnost i snažnija zaštita biračkog prava, kako bi svaki glas bio uračunat u skladu s voljom glasača, a ne brojača. To je temelj demokracije: izborni rezultat mora odražavati stvarnu volju građana, a ne onih koji upravljaju izbornim procesom. Presude Europskog suda za ljudska prava jasno ukazuju na potrebu izmjena u izbornom sustavu za više razina vlasti, i te poruke moraju biti adresirane. Čujemo i razumijemo i drugačije stavove, i spremni smo da zajedno tražimo rješenja. A da bi rješenja zaista bila zajednička, svi moramo biti spremni da slušamo – jedni druge, ali i Europsku uniju i europske sudove – ukoliko zaista želimo dokazati da smo evropski orijentirana vlast”, kaže Nikšić.
Na pitanje je li kriza kojoj svjedočimo prouzročena djelovanjem visokog predstavnika ili je riječ o dubljim problemima i što može dovesti do relaksacije odnosa u BiH, Nikšić kaže kako su krizu izazvale vlasti Republike Srpske.
”Trebam li vas podsjećati da je SNSD osporavao odluke i prethodnog visokog predstavnika, čiji legitimitet nisu dovodili u pitanje? Osporavali su dakle i odluke prethodnika, pa su donošena kojekakva autentična tumačenja odluka visokog predstavnika ne bi li se umirili separatistički apetiti i nerazumno ponašanje. Naravno, svi smo se nadali da će vlasti iz ovog dijela države uvidjeti da nam treba mir i stabilnost, te da je prošlo vrijeme besmislene destrukcije i beznađa. Nažalost, umjesto shvaćanja da je vrijeme rušenja prošlo i da je došlo vrijeme da gradimo zemlju, da gradimo odnose, Dodik i njegovi sljedbenici su otišli u krajnji ekstrem osporavanja najviših institucija uspostavljenih Ustavom i Daytonskim sporazumom, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika, a onda i drugih pravosudnih institucija države. SNSD-ov rušilački pohod i držanje cijele zemlje, a naročito građana RS-a, taocima njihove sebične politike je najveći uzrok trenutne krize. Relaksaciju može donijeti potpuno odstranjenje antiustavnih elemenata iz vlasti, deblokiranje rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te usvajanje preostalih zakona na europskom putu, kako bi se u posljednji trenutak ukrcali u vlak kojem je krajnje odredište Europska unija”, rekao je.
Reakcije nakon poplava
Govoreći o kritikama Vlade Federacije BiH zbog loše reakcije nakon poplava iz listopada prošle godine, Nikšić navodi kako svatko ima pravo izraziti svoj stav.
”Naša odgovornost je da se prema njima odnosimo ozbiljno i bez sujete. Dobronamjerna kritika uvijek je dobrodošla jer nam pomaže da ispravimo eventualne greške. Međutim, važno je napomenuti da ponekad kritike nisu zasnovane na činjenicama ili nisu upućene na pravu adresu. Vlada FBiH svaki mjesec na sjednici Zastupničkog doma izvještava Dom, ali i javnost o stanju na pogođenom području i poduzetim mjerama. Javnost se na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH mogla detaljno informirati o trenutnom stanju od načelnika i gradonačelnika pogođenih općina i gradova, odnosno njihovih predstavnika. Načelnik najteže pogođene Jablanice objektivno je i odgovorno izvijestio Parlament, bez ikakve subjektivnosti ili pristranosti. Čovjek je rekao da ima odličnu suradnju s Vladom Federacije BiH, da smo poduzeli sve u našoj moći i da smo ispunili sve preuzete obveze i zadatke koje smo dogovarali sa lokalnom zajednicom. Na istom fonu su bili i ostali. Dakle nije Vlada FBiH govorila o sebi, nego su o Vladi FBiH govorili najodgovorniji ljudi iz tih sredina. Da budem precizan u ljudskoj prirodi je da uvijek stremi ka višem i boljem. Ali jednu stvar ne žalim i ne bi promijenio. Opet se ne bi slikao, objavljivao na društvenim mrežama i na taj način pokazivao svoju brigu za te ljude. Puno mi je važnije bilo da sam bio među prvima koji su se probili do Jablanice, pa i Donje Jablanice, kasnije Neretvice, onda i svih drugih pogođenih općina i gradova, a nemam nijedne slike u svom mobitelu s tih obilazaka”, rekao je Nikšić.
Kaže kako je Vlada Federacije BiH pripremila projekte za izgradnju stambenih objekata, te da su već u fazi realizacije dva javna poziva podrške stanovništvu i lokalnim zajednicama, a sve javne kompanije i institucije su uradile svoj dio posla ovisno o nadležnostima.
”Imamo sredstva za izgradnju stambenih kompleksa što su kao prioritet definirali Grad Konjic i Općina Jablanica i tu za realizaciju čekamo lokalnu zajednicu i Hercegovačko-neretvanski kanton da se završi dio posla oko zemljišta, dozvola, i sl. Sve druge pogođene sredine su također uključene u programe podrške i niti jedan građanin neće biti ostavljen bez podrške. Naravno, bilo je grešaka za koje bismo svi voljeli da se nisu desili, ali sama priroda vanrednog stanja, ukazuje da ne možete baš sve predvidjeti. Međutim, neke kritike ne stoje. Ne može se Vladu Federacije BiH kritizirati zato što još nije okončana istraga i pitati šta je sa optužnicama za eventualnu odgovornost. To je posao kantonalnog tužiteljstva, a glavni kantonalni tužitelj HNK je na moj upit i zahtjev za informacijama dao dosta detaljan odgovor, s obzirom na osjetljivost teme i mogućnost dostavljanja informacija, a da se pri tome ne ugrozi dalji istražni proces. I taj odgovor smo na sjednici Parlamenta FBiH prezentirali javnosti. Dakle, u sustavu koji imamo radimo sve što možemo. Moguće su greške i zastoji i oni se dešavaju, ali daleko od toga da su ti ljudi prepušteni sami sebi. Naprotiv, uz njih smo ne od prvog dana već od prvog sata i dajemo sve od sebe da što skorije otklonimo sve posljedice koje se ukloniti mogu”, rekao je Nikšić.
Čekanje tužiteljstva Upitali smo ga i o sustavu Civilne zaštite i radi li se nešto po pitanju poboljšanja tog sustava i ustroju hijerarhije Civilne zaštite u cilju prevencija budućih nesreća.
Nikšić kaže kako je taj sustav ”jedno dosta složeno pitanje i zahtijeva efikasnu koordinaciju i uključenost svih razina, od lokalne zajednice, kantona do entiteta”.
”Sigurno da razmatramo opcije restrukturiranja Civilne zaštite FBiH i njihovog dodatnog kapacitiranja. To jeste važno pitanje na kojem radimo i poduzet ćemo mjere u tom smislu. Što se tiče šireg sustavnog sagledavanja problematike, već imamo u pripremi jedno zakonsko rješenje koje ćemo uputiti u parlamentarnu proceduru, a tiče se efikasnog i ubrzanog rješavanja problema imovinskih odnosa prilikom izgradnje novih stambenih kapaciteta za osobe pogođene prirodnim nepogodama. Pripremamo i druga sustavna rješenja za brži odgovor na prirodne nepogode. Dakle, problemu smo pristupili sustavno i učinit ćemo sve da naslijeđe ove vlade bude bolji sistem odgovora na prirodne nepogode, koliko god je to moguće u danim okolnostima”, rekao je.
Na pitanje zašto se još uvijek ne dobivaju odgovori o odgovornosti kamenoloma i sječe šume na što stručnjaci upozoravaju kao jedan od uzroka pogibelji u Donjoj Jablanici, Nikšić ponavlja kako je to pitanje za Tužiteljstvo HNK.
”Naravno da bih i ja želio da se to završi što prije, ali smatram da nije dobro da se bilo koja politička struktura miješa u taj dio nadležnosti. Odgovor koji sam dobio na moj upit jeste da se radi o opsežnoj istrazi koju provodi jedan tužiteljski tim, a ne samo jedan tužitelj. Istraga obuhvaća analize i podatke ekspertnih institucija, sudskih vještaka različitih struka, a istražuje se i eventualna odgovornost nadležnih inspekcijskih tijela. Podsjećam, radi se o kantonalnim inspekcijskim tijelima i institucijama koje su nadležne za ovo pitanje dozvola, suglasnosti, praćenja i sankcije onih koji rade nezakonito ili krše odredbe koncesijskih ugovora, a ne o federalnim. Na nama kao političkim strukturama je da pravimo ambijent da pravosuđe i policija profesionalno, objektivno i bez pritisaka odrade svoj dio posla”, rekao je Nikšić.
Minimalna plaća
Upitali smo federalnog premijera je li potez o minimalnoj plaći bio nedovoljno promišljen kako to kritičari tvrde i kako komnetira tvrdnje Centralne banke o rastu inflacije.
Nikšić kaže kako je potez o minimalnoj plaći ”dobro promišljen, ekonometrijski analiziran, te socijalno nužan i pravedan”.
”U posljednje tri godine, dobit poslodavaca porasla je za 40 posto, dok je minimalna plaća povećana za samo 14 posto. Ovaj nerazmjer ukazuje na socijalno neuravnotežen odnos između kapitala i cijene rada. Četveročlana obitelj s dva uposlenika na minimalnoj plaći prije nekoliko godina mogla je pokriti samo 33 posto potrošačke korpe, što je bilo apsolutno neprihvatljivo. Danas ta pokrivenost iznosi 63 posto – još uvijek nedovoljno, ali svakako korak u pravom smjeru. Postojeći loš zakon o radu, koji radnika tretira kao “rent-a-car” s ugovorima na određeno, zajedno s politikom niskih minimalnih plata, doveo je do toga da je pola milijuna naših sugrađana napustilo zemlju. To predstavlja ogromne gubitke u ljudskom kapitalu, vrijednosti koja se mjeri u desetinama milijardi”, kaže Nikšić.
Naglašava kako nije točno da su izgubljena radna mjesta.
”Prema podacima Poreske uprave FBiH u siječnju 2024. godine u FBiH je bilo 539.472 zaposlenih, dok je taj broj u siječnju 2025. godine 545. 215. Također, u veljači 2024. godine broj zaposlenih u FBiH je bio 542.330 radnika, a u veljači 2025. godine taj broj iznosi 545.196. Vlada koju vodim, nakon godina stagnacije, uspostavila je Ekonomsko-socijalno vijeće, s ciljem uključivanja socijalnih partnera u rasprave o važnim političkim odlukama. Niti jedna uredba Vlade FBiH nije donesena brzopleto – naprotiv, sve su rezultat višemjesečnih analiza i jednoglasnog usvajanja. Za 2024. godinu, omogućili smo poslodavcima preko 2,5 milijarde KM neoporezivog novca koji je namijenjen za podizanje životnog standarda radnika, što čini gotovo 10% BDP-a FBiH. Ovaj potez nije bio donesen u nijednoj EU zemlji. Nažalost, poslodavci su u drugoj polovini 2024. godine iskoristili samo 9 posto tih sredstava u korist svojih radnika, što je izazvalo alarm u Vladi. To nas je natjeralo da poduzmemo dodatne sistemske mjere kako bismo unaprijedili životni standard radnika, koji se sve teži”, rekao je.
Inflacija
Naveo je kako je ekonomija FBiH 2021. i 2022. godine imala najveću inflaciju, te da je minimalna plaća bila 543 KM.
”Nekako se nameće pitanje za sve kritičare je li realno da objašnjavaju kako je radniku bilo bolje sa 543 KM i 14 posto inflacije naspram današnjih 1,000 KM i 3,3 posto inflacije. Kada je u pitanju objava CB BiH, dužan sam naglasiti da se ne slažem s njihovom simplificiranom objavom kada je u pitanju potencijal rasta inflacije uzrokovan minimalnom platom. Diplomirani sam pravnik, nisam ekonomista, ali mi se nameće logično pitanje, da li prateći njihovu logiku onda u zemlji u kojoj nije bilo rasta minimalne plaće ne bi trebalo biti inflacije? Kada pogledamo zemlje u okruženju vidimo da takvi scenariji ipak ne postoje. Druga stvar koju želim naglasiti jeste da se u objavi CB BiH svjesno prešutjelo da je aktualna Vlada Federacije BiH u prvom kvartalu 2023 zatekla inflaciju 12,4 posto i uspješno je smanjila na 1,7. Kada je u pitanju informacija o gubitku radnih mjesta, također želim jasno naglasiti da službene podatke prate nadležni zavodi i da informacija o drastičnom gubitku radnih mjesta naprosto nije točna. Prvi kvartal svake godine ima određenu dinamiku na tržištu rada i mi vjerujemo kako su uredbe o subvenciji doprinosa sa svojim obuhvatom vrlo jasno pokazali odgovornost Vlade FBiH da pomogne poslodavcima u realizaciji usvojenih mjera. Na kraju, Vlada FBiH je jasno opredijeljena da u 2025. godini realizira svoj plan fiskalnih reformi koji je planiran pažljivo kroz više iteracija kako bi se zaštitila socijalno rashodovna strana budžeta. Usvojeno je prvo porezno rasterećenje rada 5,5 posto što je u ukupnoj masi umanjenje 13,25 posto, koje stupa na snagu od 1. srpnja ove godine, zakon o fiskalizaciji financijskih transakcija je u javnoj raspravi, usuglašavamo novi zakon o MIO i novi zakon o radu, te na kraju i drugi korak fiskalne reforme za dodatno rasterećenje poreza na plate koje bi trebalo stupiti na snagu 1.1.2026.”, rekao je Nikšić.
Kaže kako je bilo u planu implementacija ovih mjera u 2024. godini, ali da su zatekli ogroman dug koji smo morali podmiriti.
”Zbog toga prethodna godina nije bila pogodna za reforme, pa smo iskoristili to vrijeme za temeljite pripreme, kako bismo 2025. godinu započeli s konkretnim akcijama. Očekujemo nastavak konstruktivne suradnje s poslodavcima i sindikatima u reformama koje slijede, gdje će država, kroz mjere poreskog rasterećenja, pokazati svoju spremnost da oslobodi značajna financijska sredstva. Na taj način želimo stvoriti poslovno okruženje koje je socijalno pravednije i ekonomski poštenije, u interesu i poslodavaca i radnika”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH za Bljesak.info.
(24sata.info)
