Kvalitet zraka u gradu Zenica malo je bolji nego prethodnih godina, ali je i dalje daleko od dozvoljenih vrijednosti – izjavio je Feni zenički univerzitetski profesor i predsjednik Upravnog odbora Eko-foruma Zenica Samir Lemeš.

On navodi kako je, na primjer, sa 252 dana tokom 2014. godine s dnevnim prosjecima sumpor dioksida iznad dozvoljene granice, prošle godine to palo na oko 120 dana.

– Na prvi pogled, to izgleda značajno poboljšanje, ali ne treba zaboraviti da zakon dozvoljava samo tri dana tokom jedne godine. Znači, još smo daleko od zadovoljavajućeg stanja – ističe Lemeš.

On napominje kako, za razliku od Sarajeva, Visokog, Ilijaša… gdje je zagađenje tokom zime zaista veliko i gdje su ovih dana koncentracije prašine bile dvostruko veće nego u Zenici, zenički zrak je zagađen tokom cijele godine.

-Osnovni izvor takvog zagađenja je industrija, koja je nedopustivo dugo odgađala investicije u filtere, što se vidi i po sastavu zagađenja.

Pored prašine, Zeničani udišu sumpor dioksid, čije su koncentracije ovog vikenda dostizale i 900 mikrograma po kubnom metru, ali i organske polutante, čije se koncentracije već godinama ne mjere – upozorava Lemeš, koji dodaje kako je još 2013. godine nabavljena potrebna mjerna oprema.

Mada sa devet godina zakašnjenja, dobra je vijest, napominje Lemeš, da su konačno pušteni u rad filteri na pogonima aglomeracije i čeličane.

– To je svakako doprinijelo smanjenju zagađenja. Međutim, preostaje da se riješi najopasniji zagađivač, na kojeg su stručnjaci upozoravali još prije 30 godina, a to je koksara.

Nažalost, sadašnji vlasnici – korporacija ArcelorMittal i Vlada Federacije BiH, koja i dalje ima osam posto vlasništva, nemaju nikakvih planova da taj pogon dovedu u zakonom prihvatljivo stanje- kaže Lemeš.

Dodatni problem se, kaže on, nametnuo i izborom rješenja za grijanje grada, jer je pogon koksare ostao neizbježan izvor energije, “čime je grad dobio svojevrsnu omču oko vrata”.

– Kako će se Zenica riješiti tog kancerogenog tereta, tek će se vidjeti u narednom periodu. Recimo, koksara u Lukavcu ostala je nedavno bez okolinske dozvole, a ni po čemu se ne razlikuje od zeničke, koja danas sasvim legalno proizvodi koks, koksni plin, i neutvrđene količine benzena i drugih kancerogenih materija, koje se ispuštaju u okolni zrak bez ikakve kontrole, mjerenja i sankcija – upozorava Lemeš.

Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Senad Huseinagić upozorava kako poseban problem predstavlja dugotrajna izloženost niskim koncentracijama polutanata, a što je i najčešći slučaj.

– Efekti zagađenja zraka na zdravlje ljudi su značajni, ali teško mjerljivi, jer je teško utvrditi odnos kvantiteta povezanosti izlaganja i efekata.

Drugi problem čini razdvajanje uticaja drugih faktora, kao što su pušenje, radna atmosfera, nasljedni faktori, u odnosu na zagađenje. Zato su rijetki naučni pristupi i analize dostupnih, mada rijetkih, nepotpunih i nesveobuhvatnih podataka o zagađenju – kaže Huseinagić.

Međutim, na osnovu iskustava, znanja i već utvrđene metodologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), napominje Huseinagić, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica izradio je prošle godine Studiju Procjene efekata aerozagađenja na zdravlje ljudi na primjeru Zenice, odnosno ispitivanje uticaja parametara iz okoliša na zdravlje stanovništva.

– U našem istraživanju smo analizirali parametre mortaliteta na teritoriju ZDK, kao i na području grada Zenice, tokom posljednjih 20 godina.

Procijenili smo utjecaj različitih koncentracija polutanata u gradu Zenici na mortalitetne parametre za buduće razdoblje, kao i ponudili moguće benefite smanjenja koncentracije polutanata u zraku u smislu zdravstvenih ishoda – ističe Huseinagić.

Istraživanje je pokazalo, napominje Huseinagić, da najveći utjecaj mortalitetnih parametara ima sitna prašina (PM 2,5), zbog koje se kao uzrok prijevremene smrti može povezati 17,66 posto, ali da u Bosni i Hercegovini uopće ne postoji zakonska regulativa, dozvoljene vrijednosti i limiti.

Čestice sitne prašine mogu se, ističe Huseinagić, povezati kao uzrok u 37,97 posto smrti od ishemične bolesti srca, 30,26 posto smrti od moždanog udara, te 20,81 posto smrti od karcinoma pluća…

(FENA)