Kurti je iznio obiman plan za jačanje kosovske vojske i međunarodnih partnerstava, dok je Kosovo već deveti mjesec u dubokoj političko-ustavnoj krizi – od parlamentarnih izbora 9. februara nisu formirani ni Skupština ni Vlada, prenosi KoSSev.
„Za našu vojsku u četiri godine sljedećeg mandata izdvojit ćemo budžet od preko milijardu eura“, rekao je Kurti, najavivši funkcionalizaciju fabrike municije, razvoj, kako je naveo, vojne industrije i ubrzano regrutovanje novih kadeta, sa posebnim ciljem da u vojsci bude 1.000 žena i djevojaka.
Najavio je i primijenu programa „sveobuhvatne odbrane“.
„U okviru ovog programa svaki dobrovoljni rezervista imat će odgovarajuću obuku i naoružanje u slučaju mobilizacije”, naveo je Kurti.
Govoreći o spoljnoj politici i bezbjednosti, naveo je da će Kosovo „udvostručiti mrežu vojnih atašea i povećati broj partnerskih država sa kojima potpisuje SOFA sporazume“ kao korake ka punopravnom članstvu u NATO.
„Dalje ćemo jačati strateške odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Turskom i svim zemljama članicama Evropske unije i NATO-a“, naveo je kosovski premijer.
Podsjetio je i na zahtjev za članstvo u EU podnijet 2022. godine:
“Proširit ćemo i produbiti bilateralne odnose sa nepriznajućim državama, sa posebnim naglaskom na nepriznajuće države NATO-a, Evropske unije i Savjeta Evrope. Kao što znate, 15. decembra 2022. zvanično smo podnijeli zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji sa ciljem dobijanja statusa kandidata u Pragu, u Češkoj Republici, kada je ona predsjedavala Evropskom unijom. Naš cilj je da do 2030. naša zemlja uspješno završi sve poglavlje procesa integracija, ka članstvu u EU“.
U istom govoru, Kurti je također naglasio da se Kosovo, predvođeno njegovom vladom, „uspješno nosilo sa najvećim i najžešćim napadima srpskih struktura od proglašenja nezavisnosti“.
Petković: Direktna prijetnja Srbiji
Dan kasnije, reagovao je vd direktor srbijanske Kancelarije za KiM Petar Petković.
“Vojni savez takozvanih Kosovskih bezbednosnih snaga i Oružanih snaga Albanije, čije formiranje najavljuje Aljbin Kurti, direktna je prijetnja Srbiji i srpskom narodu, što je osovina politike prištinskog režima, koja svakim svojim potezom cilja Beograd i novi korak ka formiranju takozvane Velike Albanije“, naveo je Petković.
Petković je kritikovao Kurtijeve poteze kao pokušaj eskalacije sukoba.
O transformaciji KBS-a
KBS je u procesu tranzicije ili transformacije u, kako se to u kosovskoj javnosti predstavlja, vojsku. Proces je započeo decembra 2018. usvajanjem seta tri zakona – Zakona o pravilima službe pripadnika KBS-a, Zakona o transformaciji ministarstva KBS-a u ministarstvo odbrane i Zakona o transformaciji KBS-a u oružane snage Kosova.
Srpska lista tada nije iskoristila zakonski rok da podnese žalbu Ustavnom sudu uprkos najavama da će to i učiniti. Mada, rekli su da će stati “goloruki” pred narod da ga „brane“.
KBS ne može na sjever, jer ga u tome sprječava poseban sporazum između Kosova i NATO-a iz 2013. godine, u kom se Priština obavezuje da – svaki ulazak pripadnika KBS-a na sjever zemlje mora biti izvršen uz odobrenje komandanta misije KFOR-a.
Ipak, ove su jedinice, uz dozvolu komandanta KFOR-a boravile na sjeveru u avgustu, kako bi izvadile tijelo utopljenika.
I dok zemlje članice NATO-a održavaju saradnju sa KBS-om, a od nedavno se i njihovi predstavnici zvanično sastaju sa komandantom KBS-a, Alijansa formalno ne podržava transformaciju KBS-a u vojsku Kosova.
Inače, početkom jula još jedna država zvanično je priznala kosovskog vojnog atašea, a u pitanju je Belgija. Kako prenose tamošnji mediji, očekuje se da će tamo Kosovo sada otvoriti vojno predstavništvo.
(24sata.info)
