Poslanici u Skupštini Kosova su sa 76 glasova usvojili Rezoluciju protiv održavanja referenduma Srbije na teritoriji Kosova 15. januara.

U Rezoluciji se, pored ostalog, navodi da je jedinstveni stav Skupštine Kosova da se organizovanjem referenduma Srbije na Kosovu narušava suverenitet i ustavni poredak Kosova i da je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Kosova, te međunarodnim standardima.

Od Vlade se traži da preduzme neophodne radnje kako bi se sprečilo kršenje suvereniteta i Ustavnog poretka Kosova.

Zaključuje se i da pripadnici srpske zajednice na referendumu Srbije mogu da glasaju putem pošte ili Kancelarije za vezu Srbije sa Kosovom u Prištini, te da bi otvaranje biračkih mesta predstavljalo kršenje zakona i Ustava Kosova.

Od Međunarodne zajednice se očekuje podrška “legitimnim pravima i principijelnom pristupu Kosova, jer samo jednakim tretmanom prema svim zemljama u regionu, može se obezbijediti stabilnost, demokratija i evropski duh”.

Šta je poručio premijer Kurti?

Sjednica 15. januara se održavala na zahtjev premijera Kosova Aljbina (Albin) Kurtija, nakon što je Međunarodna zajednica 14. januara zatražila od Vlade Kosova da dozvoli organizovanje ovog referenduma i “dozvoli Srbima na Kosovu da ostvare pravo glasanja na izborima i izbornim procesima u skladu sa ovom ustaljenom praksom”.

Premijer Kurti je u svom uvodnom obraćanju pred poslanicima rekao da Ustav predviđa da su svi građani jednaki pred zakonom i ponovio da se ne krši pravo srpske zajednice da glasa na referendumu Srbije, odnosno da oni to mogu da učine putem pošte ili u Kancelariji za vezu Srbije.

Srbija, koja Kosovo smatra dijelom svoje teritorije, insistira da se u srpskim sredinama na Kosovu otvore biračka mjesta.

Do sada su se na teritoriji Kosova organizovali parlamentarni i predsjednički izbori, a glasačke listiće je prikupljala Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

“Kosovski Srbi posljednjih godina nisu glasali kao birači iz inostranstva, već kao da su unutar zemlje (Srbije). Pogrešna praksa proteklih godina ne opravdava nastavak ponavljanja iste greške. Kosovo je nezavisna i suverena država i kao takvo treba da se tretira”, rekao je kosovski premijer.

Kurti je predstavio i rezoluciju za koju bi trebalo da se glasa, u kojoj se iznosi stav protiv održavanja srpskog referenduma na Kosovu, odnosno da taj stav podržava kompletan politički spektar na Kosovu.

Vanrednoj sjednici ne prisustvuje opoziciona Demokratska partija Kosova, iako podržava stav Vlade da ne dozvoli organizovanje srpskog referenduma. Iz ove partije je ranije saopšteno da premijer Kurti vanrednom sjednicom u Skupštini Kosova želi da izbjegne odgovornost.

Inače, vodeće albanske partije na kosovu su iznijele stav da ne podržavaju održavanje referenduma Srbije na teritoriji Kosova.

Lider opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) je pred poslanicima ponovio stav njegove stranke protiv održavanja referenduma Srbije na Kosovu.

“DSK očekuje, pozdravlja i podržava puno poštovanje Ustava i našeg ustavnog poretka”, rekao je on.

Ipak, iznio je kritike na račun kosovskog premijera Kurtija o sazivanju sjednice, uz navode da je bila nepotrebna, te da je to njegov pokušaj da se sakrije iza poslanika.

“Ostaje nejasno da li će biti donijeta rezolucija kao preporuka Vladi. Imate ustav, vršite ustavnu ulogu premijera”, rekao je Abdidžiku.

Srpska lista napustila skupštinsku salu

Predsjednik parlamentarne grupe Srpska lista Igor Simić je pozvao da se prestane sa “antisrpskom kampanjom” i da se dozvoli održavanje srpskog referenduma.

Srpska lista je vodeća partija kosovskih Srba i ima podršku zvaničnog Beograda. U Skupštini Kosova ima svih deset zagarantovanih mjesta, rezervisanih za srpsku zajednicu.

“Još jednom sa ovog mjesta, u svoje lično ime i u ime Srpske liste, srpskog naroda sa ovog prostora pozivamo Vas da promijenite svoju odluku i omogućite izjašnjavanje na referendumu u skladu sa dosadašnjim principima. Ovo je poziv na razum, poziv na odgovornost, da počnete da poštujete naš narod i njegova osnovna ljudska prava”, rekao je Simić.

Nakon Simićevog izlaganja, poslanici Srpske liste su napustili skupštinsku salu uz obrazloženje da “ne žele da daju legitimitet sjednici”.

Šta je prethodilo vanrednoj sjednici?

U zajedničkom saopštenju Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, Vlada Kosova je 14. januara pozvana da dozvoli srpski referendum na teritoriji Kosova.

“Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže akcija i retorike koje dižu tenzije i da se konstruktivno uključe u dijalog posredstvom EU”, navedeno je pored ostalog.

Sa druge strane, nakon što su se u Prištini sa predstavnicima zemalja Kvinte sastali premijer Kosova Aljbin Kurti, predsjednica Vjosa Osmani i predsjednik Skupštine Gljauk Konjufca, izdato je zajedničko saopštenje u kome je ponovo iznijet stav da pripadnici srpske zajednice na referendumu Srbije mogu da glasaju putem pošte ili Kancelarije za vezu Srbije sa Kosovom.

Kosovo ne želi da dozvoli otvaranje biračkih mjesta za referendum Srbije na Kosovu jer bi to “značilo kršenje Ustava i zakona Kosova, kao i međunarodne prakse”.

Istaknuto je da Ustav Kosova, važeći zakoni na Kosovu, kao i međunarodno pravo i međunarodna praksa ne priznaju pravo jedne države da održi referendum na suverenoj teritoriji druge države.

U međuvremenu je Policija Kosova je na prelazu Merdare zaplijenila izborni materijal iz Srbije za održavanje referenduma na teritoriji Kosova.

Reagovala je Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije uz navode da OEBS još uvijek može da preuzme taj materijal kako bi se 16. januara otvorila 140 biračka mjesta u srpskim sredinama na Kosovu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije izjavio da će biti “većih i dalekosežnijih posljedica nego što se pretpostavlja”, ukoliko se ne dozvoli otvaranje biračkih mjesta na teritoriji Kosova kako bi Srbi mogli da učestvuju na referendumu.

Srbija u nedjelju, 16. januara 2022. godine organizuje referendum na kome će srpski državljani moći da se izjasne da li su za promjene Ustava u oblasti pravosuđa. Ovaj referendum je Srbiji neophodan kako bi se srpsko zakonodavstvo uskladilo sa evropskim u procesu pristupanja Srbije EU.

Promjene se odnose na način izbora sudija i tužilaca kako bi se smanjio uticaj politike u ovom procesu.

Preambula važećeg Ustava Srbije, u kojoj se navodi da je “Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni dio teritorije Srbije”, neće biti predmet ovog referenduma.

(RSE)