Najveće evropske maloprodajne kompanije i poduzeća za internetsku maloprodaju tokom ove godine digli su glas protiv visokih naknada Vise i Mastercarda.
Oni su pozvali Evropsku komisiju da stane na kraj visokim naknadama koje naplaćuju, ističući da dvije kompanije štete konkurentnosti EU-a i ometaju tržišno takmičenje. Grupa trgovaca navela je izvještaj konsultantske tvrtke The Brattle Group iz 2024. u kojem je utvrđeno da su ICS-ovi kumulativno povećali naknade za 33.9 posto u razdoblju od 2018. do 2022., u prosjeku za 7.6 posto godišnje, uslijed inflacije. Istovremeno nije došlo do odgovarajućih poboljšanja u uslugama za trgovce i potrošače u Uniji.
Među trgovcima koji su sudjelovali u žalbi našli su se, između ostalih, Aldi, Amazon, Carrefour, eBay, H&M, Ikea, Intersport, Marks & Spencer, Worldline, Nexi i Teya.
Njemačka izbacuje gotovinu
Potpisnici su u pismu pozvali Evropsku komisiju da poduzme odgovarajuće radnje protiv Vise i Mastercarda u skladu s pravilima EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja, da izmjeni pravila o međubankovnim naknadama uvođenjem kontrola cijene naknada, da ICS-ovima nametne obveze transparentnosti i nediskriminacije te da uvede alat koji bi nadzornim tijelima omogućio provjeru radnji koje poduzimaju ICS-ovi.
Njemačka vlada planira uvesti zakonsku obavezu prema kojoj će svi trgovci morati nuditi najmanje jednu opciju bezgotovinskog plaćanja, pored gotovine. To znači da restorani, prodavnice, kiosci i drugi maloprodajni objekti više neće moći poslovati isključivo s gotovinom, kako je do sada bio čest slučaj.
Evropa je brojne probleme riješila kartičnim plaćanjem, koje je jedino rješenje za zaustavljanje sivog i crnog tržišta.
Problemi u BIH
S druge strane, u BiH mnogi još uvijek nemaju ni fiskalne uređaje niti daju prednost kartičnom plaćanju.
Upravo suprotno, privilegije se daju onima koji kupuju gotovinom. Svjedoci smo uvećanih popusta za plaćanje u gotovini, iako način plaćanja bi smio biti osnov za povoljnije cijene, odnosno potrošači moraju imati jednake cijene i uslove bez obzira na način plaćanja, te tu ne smije biti diskriminacije.
Orhan Gazibegović, predsjednik eCommerce asocijacije u Bosni i Hercegovini, poručio je tokom nedavne 9. konferencije GS1 kako digitalna transformacija u BiH ne može nastaviti svoj put bez standardizacije.
“Ono što se dešava u BiH jeste da se vidi jasan rast u volumenima kartičnog plaćanja. A ono što ne prati cijeli razvoj jeste legislativa i regulativa“, kazao je on.
Jedan od razloga su i enormne naknade od 2 do čak 12 posto, koje za transakcije uzimaju banke i tako ostvaruju ekstra profite. Osim toga visoke bankarske transakcije jedan su od razloga visokih krajnjih cijena sa kojima se suočavaju potrošači.
Šta radi CBBiH?
Banke u Federaciji BiH su u prvoj polovini ove godine ostvarile neto dobit u iznosu 306,8 miliona KM. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, neto prihodi banaka od naknada i provizija povećani su na 215,6 miliona sa 204,5 miliona KM iz juna prošle godine, odnosno za 5,4 posto.
Iako iz Centralne banke uporno najavljuju kako će Bosna i Hercegovina uskoro postati dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), to se još ne dešava. Time bi se stvorili uslovi da se naknade za prekogranične transakcije jednako tarifiraju.
Naime, istraživanje Svjetske banke utvrdilo je da pravna i fizička lica na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije nego pravna i fizička lica u SEPA.
Vrijeme je, smatraju stručnjaci, da se bankarski sektor u BiH uskladi s tržištem i smanji dosadašnje naknade kako bi cijene krajnjim kupcima bile jeftinije, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
