Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira novo zaduženje na međunarodnom tržištu, emisijom obveznica na Londonskoj berzi želi prikupiti između 300 i 350 miliona eura.
Na sličan način se prije nekoliko godina zadužila i Vlada Republike Srpske, koja je tada emitovala obveznice u vrijednosti od 300 miliona eura. Iako ovakve najave uvijek izazovu burne reakcije, one otvaraju i širu temu – koliko je zapravo Bosna i Hercegovina zadužena i kako stoji u poređenju sa zemljama regiona, piše BHRT.
Ukupan javni dug BiH na kraju 2024. godine iznosio je 13,74 milijarde konvertibilnih maraka, što je rast od šest posto u odnosu na prethodnu godinu.
I vanjski i unutrašnji dug su porasli, vanjski dug iznosi 9,23 milijarde KM, dok je unutrašnji skočio na 4,5 milijardi, što je povećanje od preko 11 posto. Ipak, uprkos tom rastu, BiH se i dalje smatra jednom od najmanje zaduženih zemalja u regiji.
Ekonomski analitičari naglašavaju da BiH, prema međunarodnim standardima, zaista ima nizak nivo javnog duga. Ali u stvarnosti, to nije rezultat odgovorne politike, već slabe ekonomije i ograničenog pristupa međunarodnim tržištima. Kako navodi ekonomista Zoran Pavlović, gledajući čisto brojke, moglo bi se reći da BiH nije visoko zadužena zemlja, ali to treba posmatrati u kontekstu njenog usporenog ekonomskog i privrednog razvoja.
U tom kontekstu, jasno je da BiH ima male fiskalne kapacitete upravo zato što joj niko ne vjeruje dovoljno da bi joj dao više.
Poređenje sa susjedima dodatno potvrđuje taj zaključak. Hrvatska je sa preko 96 milijardi KM javnog duga ubjedljivo najzaduženija zemlja u regionu, dok je dug Srbije nešto manji i iznosi oko 76 milijardi. Čak i Crna Gora, koja ima najniži nominalni dug od osam milijardi, prema udjelu u BDP-u – koji prelazi 60 posto – zapravo je najzaduženija. Bosna i Hercegovina, iako je formalno najmanje zadužena, tu poziciju duguje ne efikasnosti, već nedostatku kapaciteta i povjerenja tržišta.
Ekonomisti upozoravaju i na to da kod nas zaduženja rijetko služe za razvojne projekte, a mnogo češće za održavanje likvidnosti budžeta, pokrivanje socijalnih davanja i refinansiranje prethodnih dugova.
Prema riječima Marka Đoge, dekana Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, zaduživanje u BiH je najčešće anticiklično, povećava se kada je ekonomija u padu, a ne kada postoje planovi za rast.
Zašto onda ne dugujemo više? Razlozi su brojni, nizak kreditni rejting, politička nestabilnost, nerazvijeno finansijsko tržište i generalna nepouzdanost domaćih institucija.
Kako kaže Saša Grabovac iz udruženja ekonomista SWOT, nizak javni dug BiH više govori o tome koliko su investitori oprezni i koliko malo vjeruju u domaću privredu, nego o nekoj naročitoj fiskalnoj disciplini.
I zato, iako je BiH na papiru najmanje zadužena zemlja u regionu, to ne znači da stoji bolje. Naprotiv – to je često znak njene slabosti. Nedostatak duga u našem slučaju ne proizilazi iz snage ekonomije, već iz nepovjerenja koje nas drži podalje od ozbiljnih investicija. U takvom kontekstu, nova emisija obveznica može biti samo još jedno privremeno rješenje, a ne strategija razvoja.
(24sata.info)
