Za sada se čini da su borbe između Izraela i Irana ograničene na dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje bilo je široko rasprostranjenih poziva na suzdržanost.
Ali šta ako naiđu na gluhe uši? Šta ako borbe eskaliraju i prošire se?
BBC donosi nekoliko mogućih, najgorih scenarija.
Uvlačenje Amerike u sukob
Uprkos svim američkim poricanjima, Iran očito vjeruje da su američke snage odobrile i barem prećutno podržale izraelske napade. Iran bi mogao napasti američke ciljeve širom Bliskog istoka – poput kampova specijalnih snaga u Iraku, vojnih baza u Zaljevu i diplomatskih misija u regiji. Iranske posredničke snage – Hamas i Hezbollah – možda su znatno smanjene, ali njihove podržavajuće milicije u Iraku ostaju naoružane i netaknute.
SAD su se bojale da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su odlučno upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke ciljeve.
Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negdje drugdje?
Donald Trump bi se mogao naći prisiljen djelovati. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dugo je optužen da želi uvući SAD da mu pomognu u porazu Irana.
Vojni analitičari kažu da samo SAD imaju bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno onaj u Fordowu.
Trump je obećao svojim biračima u MAGA-i da neće započinjati takozvane “vječne ratove” na Bliskom istoku. Ali podjednako mnogi republikanci podržavaju i izraelsku vladu i njen stav da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.
Ali ako bi Amerika postala aktivni borac, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju s dugim, potencijalno razornim posljedicama.
Zemlje Perzijskog zaljeva uvučene u sukob
Ako Iran ne uspije oštetiti dobro zaštićene vojne i druge ciljeve Izraela, uvijek bi mogao usmjeriti svoje rakete na lakše ciljeve u Zaljevu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.
U regiji postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Sjetimo se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019. godine, a njegovi Hutiji su 2022. godine pogodili ciljeve u UAE. Od tada je došlo do svojevrsnog pomirenja između Irana i nekih zemalja u regiji.
Ali ove zemlje su domaćini američkih zračnih baza. Neke su također – diskretno – pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada prošle godine. Ako bi Zaljev bio napadnut, onda bi i on mogao zahtijevati da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u izraelsku.
Izrael ne uspije uništiti iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranski nuklearni objekti previše duboko, previše dobro zaštićeni? Šta ako njegovih 400 kg 60% obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je samo mali korak udaljeno od toga da bude potpuno oružano, dovoljno za desetak bombi – ne bude uništeno?
Smatra se da je možda skriven duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i stručnost. Šta ako izraelski napad uvjeri iransko rukovodstvo da je jedini način odvraćanja daljnjih napada što brža utrka za nuklearnim kapacitetima? Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih mrtvih prethodnika?
U najmanju ruku, ovo bi moglo prisiliti Izrael na daljnje napade, potencijalno vezujući regiju za kontinuiranu rundu udara i kontraudara. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju; nazivaju je “košenjem trave”.
Globalni ekonomski šok
Cijena nafte već raste. Šta ako Iran pokuša zatvoriti Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte?
Šta ako – s druge strane Arapskog poluotoka – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore u napadu na brodove u Crvenom moru? Oni su posljednji preostali takozvani posrednički saveznik Irana s reputacijom nepredvidljivosti i visoke sklonosti riziku.
Mnoge zemlje širom svijeta već pate od krize troškova života. Rastuća cijena nafte doprinijela bi inflaciji globalnog ekonomskog sistema koji već škripi pod teretom Trumpovog tarifnog rata.
I ne zaboravimo, jedini čovjek koji ima koristi od rastućih cijena nafte je predsjednik Rusije Putin, koji bi iznenada vidio milijarde dolara više kako preplavljuju kremaljsku blagajnu kako bi platio svoj rat protiv Ukrajine.
Iranski režim pada, ostavljajući vakuum
Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju prisilnog sloma islamskog revolucionarnog režima u Iranu?
Netanyahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranski nuklearni kapacitet. Ali je u svojoj jučerašnjoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.
Rekao je “ponosnom narodu Irana” da je njegov napad “čišćenje puta za postizanje vaše slobode” od onoga što je nazvao njihovim “zlim i represivnim režimom”.
Rušenje iranske vlade moglo bi se svidjeti nekima u regiji, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav vakuum bi to moglo ostaviti? Kakve bi nepredviđene posljedice bile? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu? Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i Iraku i Libiji kada je uklonjena jaka centralizirana vlada, pišu Vijesti.
Dakle, mnogo toga zavisi od toga kako će se ovaj rat odvijati u narednim danima.
Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvu suzdržanost – ako uopće – SAD mogu primijeniti na Izrael?
(24sata.info)
