Kada živite u potlačenoj, totalitarnoj zemlji, kao što sam ja živio, i nemate novca, nema osjećaja da imate budućnost ili da će život biti bolji, pa se pitate postoji li uopšte nada“, kaže milijarder Stiven Udvar-Hazi (Steven Udvar Hazy) (79). On je kao dijete emigrirao u Njujork iz Mađarske. Sa 14 godina radio je u skladištu na Menhetnu, pakovao kutije za 30 centi po satu. Kasnije je izgradio biznis iznajmljivanja aviona.
– Kada izađete iz takve situacije i dođete u Ameriku, imate potpuno drugačiji sistem vrijednosti u odnosu na ljude rođene ovdje. Oni su navikli na svoje okruženje, sve pogodnosti, slobode i materijalne stvari koje nas okružuju – objašnjava Udvar-Hazi.
– Krećete s druge pozicije, cijenite stvaranje vrijednosti, ljude koji vam žele pomoći i skloniji ste postavljanju ciljeva i zadataka. Želite što prije pobjeći od te prošlosti. Motivacija je jednostavno potpuno drugačija nego kod osobe rođene i odrasle ovdje – dodaje.
Troje od deset najbogatijih u su imigranti
Udvar-Hazi je jedan od 125 američkih milijardera rođenih u inostranstvu koji trenutno žive u SAD. To je rast od više od trećine u odnosu na 2022., kada ih je bilo 92. Ovi imigranti dolaze iz 43 zemlje i čine 14% od skoro 900 američkih milijardera. Vrijedni su ukupno rekordnih 1,3 biliona dolara i posjeduju 18% ukupnog američkog milijarderskog bogatstva od 7,2 biliona dolara.
Troje od deset najbogatijih ljudi u Americi (i svijetu) su imigranti, uključujući i najbogatiju osobu, piše Forbes. Ilon Mask (Elon Musk) (54) rođen je u Južnoj Africi. U SAD je došao preko Kanade kao student. Vrijedi oko 393,1 milijardu dolara.
Koosnivač Googlea Sergej Brin (51) drugi je najbogatiji imigrant, s bogatstvom procijenjenim na 139,7 milijardi dolara. Brinova porodica preselila se u SAD iz Rusije kada je imao šest godina, bježeći od antisemitizma.
Treći najbogatiji američki imigrant je suosnivač i izvršni direktor Nvidia Džensen Huang (Jensen Huang) (62). Rođen je na Tajvanu, a kao dijete se s porodicom preselio na Tajland. Kada je imao devet godina, roditelji su njega i starijeg brata poslali u SAD kako bi pobjegli od društvenih nemira na Tajlandu. Huang vrijedi oko 137,9 milijardi dolara i jedan je od 11 milijardera imigranata s Tajvana, u odnosu na samo četiri iz 2022. godine. Tajvan je sada izjednačen s Izraelom kao zemlja s drugim najvećim brojem milijardera imigranata na Forbes listi za 2025. godinu. Također bilježi najveći rast od zadnjeg popisa.
Žene imigrantkinje
Među novim licima s Tajvana je i Huangova rođaka i konkurentica u čip industriji, izvršna direktorica AMD-a Lisa Su. Su (55) je jedna od samo 17 milijarderki imigrantkinja, što je porast u odnosu na 10 iz 2022.
Još jedna nova žena na listi je Iranka Maki Zangane (Maky Zanaganeh).
– Biti imigrant znači tražiti najbolje prilike i naučiti se prilagoditi novim sredinama, a pritom zadržati osnovne vrijednosti – kaže Zangane (54). Preselila se u SAD 2002. da radi za firmu za robotsku hirurgiju, nakon što je vodila evropske operacije te kompanije.
Danas je koizvršna direktorica biotehnološke kompanije Summit Therapeutics, čije su akcije porasle skoro 200% u protekloj godini. To ju je uvelo među milijardere, zahvaljujući obećavajućem kandidatu za lijek protiv raka pluća.
– U biznisu je isto. Morate ostati oštri, neprestano se razvijati i biti dovoljno otporni da uspijete bez obzira na izazove. Taj način razmišljanja oblikovao je moj uspjeh – rekla je.
Većina se obogatila vlastitim radom
Indija je dodala drugi najveći broj novih milijardera imigranata na Forbes listu (5), pretekavši Izrael po broju novih imigranata milijardera (12). Među novopridošlicama iz Indije su izvršni direktor Alfabeta Sundar Pičai (Sundar Pichai) (53), izvršni direktor Microsofta Satja Nadela (Satya Nadella) (57) i Nikeš Arora (Nikesh Arora) (57), koji od 2018. vodi firmu za sajber sigurnost Palo Alto Networks.
Iako je više od četvrtine američkih milijardera naslijedilo svoje bogatstvo, 93% milijardera imigranata sami su se obogatili. Gotovo dvije trećine njih steklo je bogatstvo u tehnološkom sektoru (53 imigranta) ili u finansijama (28).
Izraelski investitor Oren Zi (Zeev), 60, jedan je od njih.
– Ono što mi je pomoglo da uspijem, vjerujem, bilo je to što sam zahvaljujući svom drugačijem porijeklu mogao razmišljati i raditi drugačije od većine venture kapitalista koji su išli u iste škole, družili se i utjecali jedni na druge – kaže Zi. Doselio se u SAD 2002. godine i ulagao u kompanije poput Audible, Chegg i Uber.
Ostali su ostali u SAD nakon studija
Nije iznenađujuće da su mnogi došli u Ameriku radi studija i nikad se nisu vratili. Među njima su i Mask i 65-godišnji mogul sajber sigurnosti Džej Čaudri (Jay Chaudry), koji nikad prije nije letio avionom kada je 1980. iz Indije otišao na postdiplomske studije na Univerzitet u Sinsinatiju.
Vlasnik Jacksonville Jaguarsa Šahid Kan (Shahid Khan), 74, stigao je u SAD sa 16 godina. Potrošio je većinu porodične ušteđevine na kartu u jednom pravcu za Univerzitet Ilinois u Urbana-Champaignu. Prvog dana našao je posao pranja posuđa za 1,20 dolara po satu, što je bilo više nego što je 99% ljudi u njegovoj zemlji zarađivalo.
– Od tog trenutka, osjećao sam zahvalnost, poniznost i osnaženje kakvo nikad prije nisam osjetio – kaže Kan, osnivač proizvođača auto-delova Flex-N-Gate. Donirao je oko 30 miliona dolara svom matičnom univerzitetu.
Imigranti i mentalitet
Nubar Afejan (Noubar Afeyan), 62, također je došao u SAD na studije. S porodicom je pobjegao od građanskog rata u Libanu i doselio se u Montreal 1975. Doktorirao je biohemijsko inženjerstvo na MIT-u 1987. i danas živi u Masačusetsu. Koosnivač je i predsjednik kompanije Moderna, proizvođača vakcine protiv Kovida-19. U junu je na ceremoniji naturalizacije u Predsjedničkoj biblioteci Džona F. Kenedija u Bostonu dao savjet novim američkim državljanima, koji, kako kaže, vrijedi i za Amerikance čiji su preci došli davno: “Ne morate biti imigrant da biste imali imigrantski način razmišljanja.”
– Imigrantski mentalitet kaže: ‘Ništa mi nije dato, ništa nisam rođenjem stekao, moram raditi i sam to unaprijediti. Putovanje imigranata često je teško, ali otpornost stečena tim putem je prednost. Ako odlučiš tako da je koristiš. Što si zahtjevniji, to manje si imigrant i ta prednost se gubi – kaže Afejan.
Ovaj mentalitet je, prema Afejanu, ono što je učinilo Ameriku velikom.
– Vidjeo sam mnogo zemalja i kultura, i stvarno nema mjesta poput SAD kao zemlje imigranata. Moramo učiniti sve što možemo da to zaštitimo – kaže on.
(24sata.info)
