Piše: Hasan Eminović

Najčitaniji mostarski portal danas je objavio tekst pod naslovom “Vjerski objekti bez ‘papira’ – Grad pita Medžlis imate li dozvolu za džamiju u Zaliku?”

Intencija tog teksta bila je propitati koliko je vjerskih objekata u Mostaru izgrađeno bez validnih rješenja nadležnih službi. U tekstu su koristili izjave Mostarsko duvanjske biskupije i čitav poduži citat iz službenog akta koji je Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar zaprimio iz Ureda gradonačelnika Mostara Marija Kordića.

Nakon više pokušaja u Medžlisu njihov upit nisu željeli komentirati.

Glavni imam Medžlisa Mostar mr. Dino-ef. Maksumić naglašava kako su tako postupili zbog činjenice da su ista pitanja dostavljena Medžlisu i iz Ureda gradonačelnika i iz redakcije ovog portala, što je otvorilo sumnju kako se radi o naručenom tekstu i s ciljem diskreditacije Islamske zajednice i napora koje ulaže u obnovi i zaštiti vakufske imovine u Mostaru.

Dodao je da Pravna služba MIZ Mostar priprema odgovor Uredu gradonačelnika, ali da će taj proces, zbog obimnosti dokumenata, potrajati nekoliko dana.

Iz razgovora s glavnim imamom razumio sam da su pitanja koja su dostavljena Medžlisu iz Ureda gradonačelnika koncipirana tako da podrazumijevaju odgovore sa da ili ne, što je, s obzirom na kompleksnost odnosa u gradu posljednje tri decenije i samu problematiku, u najmanju ruku iritantno i krajnje neodgovorno.

Za svaki od navedenih objekata za koje gradonačelnik traži pojašnjenja nekoliko godina Pravna služba Medžlisa vodi administrativnu proceduru kod nadležnih gradskih organa.

Neki od tih spisa stari su skoro 20 godina. O tome su i mediji redovno izvještavali. Prosto je neshvatljivo da autor “teksta” o vjerskim objektima u Mostaru bez “papira” to nije imao na umu. Ili barem redakcija!? Kao što nije uvažio ni dobro poznate činjenice da se u Mostar, spašavajući živu glavu, naseli veliki broj Bošnjaka iz istočne Hercegovine, Stoca, Čapljine i da je i imaju pravo na ispovijedanje vjere, dakako u objektima priličnim za vršenje vjerskih obreda.

Dakle, i pravo na izgradnju džamija i mesdžida u naseljima u kojima žive.

U tekstu pravo i sloboda ispovijedanje vjere kao jedno od temeljnih prava vidno je minimizirano, pa umjesto da gradonačelnika propituju zašto nije udovoljeno zahtjevima takve vrste, tekst problematizira zašto se grade džamije.

Kamen temeljac oslovljene džamije u Zaliku, kako to stoji i u tekstu, u potpisu ispod slike, položen je 2016. gdodine. U to vrijeme Mostar, zar to treba uopće napominjati, nije imao vlasti. Gradsko vijeće u čijoj je nadležnosti dodjela zemljišta bilo je misaona imenica. Za validnu konačnu dozvolu bilo je potrebno i niz drugih odluka iz nadležnosti nepostojećeg vijeća.

Sve to, kako navode u Medžlisu, kompenzirano je nekom vrstom prešutne saglasnosti sa tadašnjim gradonačelnikom Mostara pokojnim Ljubom Bešlićem. Ali o tome u Uredu Marija Kordića kao da ne žele čuti. Takva slika prenesena je i u javno objavljenom tekstu. Oni pitaju imate li ili nemate dozvole.

Zvuči zajedljivo kao kad bi stražar u logoru pitao zatočenika što si žedan i zašto nemaš vode.

Ne, ne pretjerujem u poređenjima jer dovoljno dugo pamtim da tako postavljena pitanja većina Bošnjaka smatra poniženjem, obzirom da u posljednjih 30 godina, o čemu je posebno glasno govorio muftija u penziji Seid-ef. Smajkić vlasti pod kontrolom HDZ-a u Mostaru i Hercegovini nikada i ni u kom slučaju nisu izdale niti jednu jedinu dozvolu za obnovu ili gradnju džamije ili mesdžida.

Slična iskustva posljednjih deset godina ima i aktuelni muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović. Pa čak i onih džamija i mesdžida koje su do temelja porušene u ratu.

A bilo bi sasvim korektno da su učestvovale i u finansiranju njihove obnove kao prepoznatljivim kulturno historijskim spomenicima, koji danas, zahvaljujući naporima Islamske zajednice čine ugodan i upečatljiv ambijent brojnim turistima iz cijelog svijeta. Bez njih Mostar bi im bio interesantan taman toliko koliko i grad Čapljina ili moje Nevesinje.

Nedostatak razumijevanja gradskih vlasti za potrebe Islamske zajednice i muslimana u Mostaru, raznorazne opstrukcija jesu pravi povod za nezadovoljstvo Islamske zajednice u Mostaru.

Zar treba čekati i javno se prokazivati 20 godina dok se nekome u tim strukturama nahoća da bi se negdje izgradio vjerski objekat. Takav trend ipak treba imenovati njegovim pravim imenom – sistemskom opstrukcijom vlasti!

(Preporod.info)