Dok se upotreba gotovine širom Evrope postepeno smanjuje, više od polovine svih plaćanja i dalje se obavlja novčanicama.
Ipak, njihov udio je znatno manji kada se posmatra ukupna vrijednost transakcija. Sve veći broj Evropljana prelazi na digitalna plaćanja, ali gotovina i dalje ima važnu ekonomsku i društvenu ulogu.
Prema istraživanju Evropske centralne banke (ECB), sprovedenom 2024. na uzorku od 40 hiljada ispitanika, u državama eurozone 52 posto svih transakcija obavljeno je gotovinom, dok udio prema vrijednosti iznosi 39 posto. U 14 od 20 zemalja eurozone, gotovina je i dalje najčešći način plaćanja – u prosjeku između 45 i 55 posto svih transakcija.
Udio gotovine varira od 22 odsto u Nizozemskoj do 67 odsto na Malti. Najizraženija upotreba novčanica, uz Maltu, bilježi se u Sloveniji (64%), Austriji (62%), Italiji (61%), Španiji i Slovačkoj (57%), dok su Nizozemska (22%), Finska (27%), Luksemburg (37%), Belgija (39%) i Francuska (43%) najviše okrenute digitalnim plaćanjima. Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je jedina ispod prosjeka eurozone, dok je Njemačka sa 53% tek neznatno iznad.
Predstavnik Nizozemske centralne banke za Euronews Business izjavio je da su u toj zemlji „vrlo visoke stope prihvaćenosti digitalnih metoda plaćanja, poput beskontaktnog plaćanja karticom ili pametnim telefonom“, jer potrošači takav način vide kao „brži i praktičniji od gotovine“. Dodao je i da su u Nizozemskoj i gotovina i kartice široko prihvaćene, što podstiču niske trgovačke naknade i bankarske kampanje koje promovišu digitalna plaćanja malih iznosa.
Kada se posmatra vrijednost transakcija, udio gotovine u eurozoni iznosi 39 odsto, krećući se od 17% u Nizozemskoj do 59% u Litvaniji. Više od polovine ukupne potrošnje gotovinom bilježe Litvanija (59%), Slovačka (56%), Slovenija (56%), Austrija (56%) i Malta (54%). Italija (49%), Portugal (47%), Španija (45%), Irska (44%), Kipar (43%) i Grčka (42%) nalaze se u srednjem rasponu, dok najniži udio bilježe Nizozemska, Finska, Luksemburg, Njemačka, Francuska i Belgija – od 17 do 35 posto.
ECB navodi da se gotovina najčešće koristi za manje iznose, dok kartice preuzimaju dominaciju kod plaćanja iznad 50 eura. Kada su ispitanici odgovarali zašto i dalje koriste gotovinu, 41% njih je istaklo da ona štiti privatnost i anonimnost, 35% smatra da pomaže u kontroli potrošnje, a 30% da se transakcije izvršavaju odmah. Još 28% koristi gotovinu jer je šire prihvaćena, a svaki peti navodi da je lakša ili brža za upotrebu. Samo 18% ispitanih smatra je sigurnijom od digitalnih metoda.
Razlike su izražene i prema starosnim grupama – potrošači mlađi od 40 godina koriste gotovinu u manje od polovine svojih transakcija, dok osobe starije od 65 godina i dalje više od polovine plaćanja obavljaju novčanicama. Rezultati pokazuju da, uprkos digitalizaciji, gotovina u Evropi i dalje ima snažnu simboličnu i praktičnu vrijednost, posebno u južnim i istočnim dijelovima kontinenta, piše Tportal.
(24sata.info)
