Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Kristovom životu, posebno o muci i smrti na križu. Sedmica prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jerusalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov/posvetu.
Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.
Središnji je dan Velike sedmice, Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simboliziraju Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
Obzirom na trenutnu pandemiju koronavirusa koja je širom svijeta zarazila više od milion i 700 hiljada osoba, zabranjeno je okupljanje i kretanje. Ipak, kako su ranije najavili iz Vatikana, po prvi put u historiji Papa Franjo će predvoditi uskršnju misu bez vjernika
Međutim, zajednička proslava je moguća, ako se uzmu sva tehnološka pomagala te organizirati i virtuelno slavlje sa porodicom uz maksimalno poštivanje propisanih mjera i čuvanja zdravlja.
(Avaz)
