Zdravstveni problemi i problemi u ponašanju povezani sa zimskim računanjem vremena rezultat su njegovog poremećaja biološkog sata tijela, koji reguliše ciklus spavanja i buđenja.
Ovaj poremećaj uzrokuje pojačan osjećaj umora i iscrpljenosti. Poremećaj sna također može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
U studiji iz 2019. koju su sproveli istraživači s Harvardske medicinske škole i Opće bolnice Massachusetts, ispitan je učinak poremećaja sna na srčane bolesti kod miševa.
Studija je otkrila da su nakon 16 sedmica miševi čiji su ciklusi spavanja bili donekle poremećeni razvili više masnih naslaga (plakova) u svojim arterijama od miševa s normalnim obrascima spavanja, prenosi Klix.
Miševi lišeni sna također su imali niže razine bijelih krvnih stanica u krvotoku i niže količine hipokretina, hormona koji igra ključnu ulogu u regulaciji sna i budnosti.
Istraživanja su također pokazala porast saobraćajnih nesreća kada se vrijeme promijeni na zimsko, jer vozači pokušavaju da se prilagode promjeni vremena.
Povećan broj sati mraka kod nekih ljudi može dovesti do lošeg raspoloženja i depresije, kao i umora, bolova u mišićima i slabih kostiju zbog nedostatka vitamina D, koji tijelo dobiva izlaganjem sunčevoj svjetlosti.
Neki ljudi pate i od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) kao rezultat kraćih dana. Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja uključuju trajno loše raspoloženje, gubitak interesa za normalne dnevne aktivnosti, osjećaj beznađa ili krivnje i spavanje duže nego inače.
NHS kaže da nedostatak sunčeve svjetlosti može spriječiti dio mozga koji se zove hipotalamus da pravilno radi, što može utjecati na proizvodnju melatonina (hormona spavanja) i serotonina (hormona raspoloženja).
(24sata.info)
