Kako udisanje dima od požara s deponije ugrožava zdravlje stanovnika: Ekološka katastrofa nadomak Sarajeva

Ovo nije prvi slučaj požara na ovoj deponiji, a na nelegalnost rada su i ranije upozoravali aktivisti koji je zovu “tempirana bomba”. “Krupačke stijene” su u fokus javnosti došle nakon većeg incidenta s požarom koji je doveo do toga da veliki dio Sarajeva smrdi na dim, što je pokrenulo strah od štetnih posljedica na zdravlje ljudi. Taj strah je posebno opravdan kada se uzme u obzir da ovo nije izdvojeni incident nego da ta deponija često gori, a samim tim ispušta i otrovne gasove.”Mi smo i prošle godine pratili problematiku ove deponije, s obzirom na to da smo dobili informacije od institucija da deponija nema potrebne dozvole za rad, da smo dobijali žalbe od lokalnog stanovništva, zato što je zaista rizik da jedna takva deponija koja nije uređena i koja nije radila u skladu sa standardima potrebnim za jednu javnu deponiju, i upravo iz tih razloga mi smo upozoravali na ovu deponiju”, rekla je za Klix.ba Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

I pored mnogobrojnih upozorenja, požar čije posljedice su osjetili građani Sarajeva, ali i okolnih mjesta se ipak dogodio. Iako su ekološke posljedice najprimjetnije, postoje i one skrivene, koje utječu na ljudsko zdravlje. Prema riječima specijaliste pulmologije dr. Aide Forto, rizici su skriveni i mnogobrojni.

“Veliki požari na deponijama smeća mogu imati veliki utjecaj na zdravlje ljudi, posebno na respiratorni sistem. Moramo biti svjesni da deponije često sadrže plastike, gumu, elektronski otpad, medicinski i organski otpad i teške metale i hemikalije, i kada one gore nastaju toksične i kancerogene čestice kao dioksini, dioksid ugljenika i ono što je bitno, teški metali, koji prilikom udisanja ulaze u duboke dijelove pluća”, ističe dr. Forto.

Isto mišljenje dijeli i Berbić koja navodi da svaki požar, pa čak i šumski u atmosferu ispušta štetne materije, i utiče na cjelokupno zdravlje ljudi, ali ističe da požari na deponijama mogu imati daleko veće i nesagledive posljedice.

“Deponija sama po sebi ima različite vrste otpada i zaista je zabrinjavajuće kada taj otpad gori i ugrožava životnu sredinu. Poseban problem predstavlja pucanje membrana deponije, nakon čega dolazi do zagađenja voda, posebno podzemnih voda što u konačnici može ostaviti i veće posljedice nego što mislimo i ovakve situacije se zaista moraju vrlo ozbiljno shvatati”, istakla je Berbić.

Posljedice mogu biti akutne i hronične. One zavise isključivo od dužine izloženosti. Kada je riječ o akutnim posljedicama one su u velikom broju kratkoročne i često se ogledaju u simptomima nadraženosti očiju, nosa i grla. Međutim, ukoliko se radi o dugotrajnoj izloženosti moguća je pojava hroničnih oboljenja, kao što je oštećenje plućnog tkiva, razvoj astme, pa čak i pojava karcinoma.

“Posebno osjetljive grupe su djeca, trudnice i hronični bolesnici, ali treba povesti računa i o zaposlenicima same deponije kao i stanovništvu koje živi u blizini pomenute deponije”, navodi dr. Forto.

Ono što je važno jeste prevencija posljedica, kao i izbjegavanje dugoročne izloženosti toksinima i dimu. Vezano za to, dr. Forto kaže: “Ono što treba savjetovati ljudima jeste da izbjegavaju boravke na otvorenom, da u stanovima zatvore prozore, da ne pale klime, da ukoliko imaju upotrijebe prečišćivaće vazduha, kao i ukoliko baš u tim momentima moraju izlaziti vani, da koriste zaštitne maske”, zaključila je dr. Forto.

(24sata.info)