Kako piše Economist, u naredbi se kao razlozi za povlačenje navode loše postupanje agencije u vezi sa virusom covid-19, neuspjeh reformi i nedostatak nezavisnosti.
Prethodni Trumpov pokušaj da organizira odlazak Amerike iz WHO počeo je u julu 2020., kada je izdao sličnu naredbu koju je njegov nasljednik (a sada prethodnik) Joe Biden ukinuo u januaru 2021. Za povlačenje iz WHO-a potrebno je jednogodišnje obavještenje UN-u. Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, morat će stoga odlučiti hoće li novo obavještenje “poništiti pauziranje” starog, ostavljajući samo šest mjeseci prije nego što stupi na snagu, ili će vratiti sat na punih 12 mjeseci, prenosi N1.
Mogu postojati i pravni izazovi. Jedan možda dolazi od Lawrencea Gostina, profesora globalnog zdravstvenog prava na Univerzitetu Georgetown, koji je na društvenim mrežama rekao da je za tu odluku potrebno odobrenje Kongresa jer je upravo Kongres uveo Ameriku u WHO.
Amerika je kamen temeljac agencije od njenog osnivanja 1948. godine—kao što je ranije bila Panamerička zdravstvena organizacija, osnovana 1902. godine, koja je spojena sa WHO i postala njena ruka na Zapadu. Ali iako daje organizaciji 1,3 milijarde dolara godišnje, većina toga je namijenjena specifičnim programima kao što su “dječija paraliza” ili “hitna zdravstvena stanja” koje ona odluči da finansira. Stvarna američka pretplata za 2025. iznosi samo 218 miliona dolara – mali dio od 1,7 biliona dolara koje savezna vlada troši na zdravstvo.
WHO također sarađuje sa američkim agencijama kao što su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (koji i sami imaju kancelarije u 60 zemalja), Uprava za hranu i lijekove (FDA) i Nacionalni instituti za zdravlje. Gubitak ove saradnje više zabrinjava mnoge unutar WHO-a nego gubitak prihoda.
Kako piše Economist, Trump je volio kritikovati WHO zbog njenog odgovora na pandemiju covid-19. Nezavisna istraga koju su zatražile zemlje članice UN-a zaista je otkrila da je organizacija bila prespora da proglasi vanrednu situaciju u javnom zdravstvu i da međunarodni sistemi uzbunjivanja (koje su postavile članice UN-a, ali u okviru kojih je morala raditi) nisu bili dovoljno brzi.
Istraga je, međutim, također pokazala da je februar 2020. bio “izgubljeni mjesec” za mnoge zemlje – ne izuzimajući Ameriku – i da vlasti širom planete nisu poduzele mjere za zaustavljanje širenja virusa covida. Štoviše, Trump, koji je u to vrijeme bio predsjednik, bio je naširoko kritikovan zbog umanjivanja ozbiljnosti virusa u ranim fazama epidemije, zajedno s neuspjehom u provedbi nacionalne strategije testiranja ili bilo koje nacionalne strategije uopće. Njegova administracija je također natjerala FDA da lijek pod nazivom hidroksihlorokin učini dostupnim na osnovu nepostojanih dokaza da je pomogao, čak i nakon što je povezan sa 87 smrtnih slučajeva.
Ne bi WHO (i, samim tim, neamerički svijet) bio jedini gubitnik povlačenja SAD-a. Kako piše Economist, i sama Amerika bi izgubila. Odsustvo agencije ograničilo bi pristup SAD-a globalnim zdravstvenim podacima poput onih koje američke farmaceutske kompanije koriste da pomognu u dizajniranju godišnjih vakcina protiv gripa. A to bi također moglo da boli na način koji bi čak i Trump mogao smatrati uznemirujućim. Napuštanje vijeća WHO-a bi dalo Kini priliku da poveća svoju meku moć predstavljajući se kao predvodnik napora da svijet održi zdravim.
Međutim, ovosedmična izvršna naredba možda neće biti kraj stvari. Kao što se dogodilo 2020., to bi mogao biti uvod u pregovore. Godine 2020. Tedros Ghebreyesus, tadašnji i sadašnji generalni direktor WHO, rekao je za The Economist da je Amerika tražila ustupke kako ne bi otišla. Tom prilikom se osjećao nesposobnim da im se povinuje. Međutim, ako dalji pregovori nisu na planu, odlazak Amerike bi oslabio aparat globalne zdravstvene sigurnosti i mogao bi posijati sjeme budućih izbijanja bolesti od kojih bi i ona bila u opasnosti.
(24sata.info)
