Dvije glavne vrste ječma su:
Cjeloviti ječam: Zadržava vanjski sloj mekinja i sadrži više vlakana od oljuštenog ječma. Kuhanje traje dulje, pa je idealan za juhe i variva.
Oljušteni ječam: Mekinje su uklonjene, što skraćuje vrijeme kuhanja. Često se koristi kao sastojak za müsle, juhe i salate.
Oljušteni ječam češće se jede, a kuha se od 25 do 30 minuta, dok cjeloviti može zahtijevati i do sat vremena kuhanja.
Mnogi ljudi ne unose dovoljno vlakana, a ječam je vrlo bogat vlaknima i ugljikohidratima. Šalica kuhanog cjelovitog ječma sadrži 6 grama vlakana, dok oljušteni ječam ima 3 grama. Osim vlakana, ječam je izvor tiamina, mangana, fosfora, selena i magnezija, koji su važni za zdravlje kostiju, metabolizam i imunitet, prenosi Index.
Iako ima zdravstvene prednosti, neki ljudi ga ne smiju jesti. Ječam sadrži gluten i nije prikladan za osobe s celijakijom ili intolerancijom na gluten te može izazvati reakcije kod onih s alergijom na pšenicu, piše Yahoo Life.
Ječam i cjelovite žitarice povezani su s brojnim zdravstvenim koristima.
Kontrola kolesterola: Ječam sadrži beta-glukan, topljiva vlakna koja pomažu smanjiti kolesterol vezanjem u crijevima i utjecajem na mikrobiom.
Regulacija šećera u krvi: Konzumacija cjelovitih žitarica poput ječma, može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 i poboljšati razinu šećera u krvi natašte.
Smanjenje upale: Cjelovite žitarice, uključujući ječam, mogu smanjiti upalu, koja je povezana s bolestima srca, pretilošću i rakom.
Utjecaj na tegobe dišnog sustava: Istraživanja pokazuju da 100 grama ječma dnevno, može ublažiti simptome poput začepljenosti nosa i kihanja.
Upravljanje težinom: Studije sugeriraju da konzumacija ječma navečer potiče GLP-1 hormon, što smanjuje unos hrane i osjećaj gladi idućeg dana.
Poboljšava probavu: Ječam pomaže zadovoljiti dnevne potrebe za vlaknima, čime poboljšava probavu, smanjuje rizik od raka debelog crijeva i ublažava zatvor.
(24sata.info)
