Naučnici su ljudima konačno dali zeleno svjetlo da mogu jesti više – onaj tko voli masni sir i pojede nekoliko kriški dnevno vjerojatno pomaže svom mozgu da se odupre propadanju povezanom sa starenjem. Slično vrijedi i za one koji vole slatko i uživaju u povremenom šlagu s komadom pite ili šakom jagoda, prema nutricionistima sa švedskog Sveučilišta Lund.
Smanjenje rizika za 13% odnosno 16%
Istraživači su otkrili kako se čini da ljudi koji jedu najmanje 50 grama nekuhanog sira s visokim udjelom masti dnevno smanjuju rizik od razvoja demencije za 13 posto, dok je konzumiranje 20 grama ili više vrhnja dnevno povezano sa smanjenjem od 16 posto, prenosi Avaz.
Verzije s niskim udjelom masti nemaju takav učinak na pojavu demencije, prema timu iz Lunda, koji također nije pronašao “nikakvu povezanost” s drugim mliječnim proizvodima poput mlijeka, maslaca ili jogurta.
“Desetljećima se vodi rasprava o režimima prehrane koji uključuju punomasne proizvode protiv onih ‘low-fat’, ponekad kategorizirajući sir kao nezdravu hranu koja treba biti ograničena”, rekla je Emily Sonestedt čiji je rad zajedno s timom objavio u prosincu American Academy of Neurology.
Sirevi s najmanje 20%, vrhnja iznad 30% masti
Punomasni sirevi su oni koji sadrže najmanje 20 posto masti, dok se kod vrhnja svaka verzija ispod 30 posto smatra proizvodom s niskim udjelom masti.
Tim je proučavao zdravstvene povijesti duge četvrt stoljeća za gotovo 28.000 Šveđana, od kojih je 3208 razvilo demenciju tijekom tog razdoblja. Sudionici su pratili što jedu i kako pripremaju obroke a te su informacije potom proslijedili znanstvenicima.
Naša studija je otkrila da neki mliječni proizvodi s visokim udjelom masti zapravo mogu smanjiti rizik od demencije, dovodeći u pitanje neke dugotrajne pretpostavke o mastima i zdravlju mozga“, dodala je Sonestedt, pozivajući na daljnja istraživanja na tu temu, posebno u zemljama poput SAD-a gdje se sir često jede rastopljen i s mesom.
Tim je međutim naglasio da se uočene dobrobiti ne odnose na ljude koji nose varijantu gena APOE e4, za koju se pokazalo da je „genetski faktor rizika za Alzheimerovu bolest“.
(24sata.info)
