Ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava nastaviti rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mir pod njegovim uslovima, ne obazirući se na prijetnje Donalda Trumpa o strožijim sankcijama, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti kako ruske snage napreduju, rekli su za Reuters tri izvora bliska Kremlju.
Putin, koji je naredio ulazak ruskih trupa u Ukrajinu u februaru 2022. nakon osam godina sukoba na istoku zemlje između proruskih separatista i ukrajinskih snaga, vjeruje da su ruska ekonomija i vojska dovoljno snažne da izdrže sve dodatne mjere Zapada, navode izvori.
Trump je u ponedjeljak izrazio frustraciju zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre i najavio novi talas isporuka oružja Ukrajini, uključujući Patriot raketne sisteme zemlja-zrak. Takođe je zaprijetio Rusiji daljim sankcijama ako se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.
Tri ruska izvora, upoznata s razmišljanjem najvišeg vrha Kremlja, rekli su da Putin neće prekinuti rat pod pritiskom Zapada i da vjeruje kako Rusija – koja je preživjela najteže sankcije Zapada – može podnijeti i dodatne ekonomske teškoće, uključujući planirane američke carine usmjerene na kupce ruske nafte.
“Putin misli da se niko ozbiljno nije upustio u razgovore o detaljima mira u Ukrajini – uključujući Amerikance – pa će nastaviti dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan izvor za Reuters pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije.
Uprkos nekoliko telefonskih razgovora između Trumpa i Putina, te posjeta američkog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa Rusiji, ruski lider vjeruje da nije bilo detaljnih pregovora o osnovi mirovnog plana, rekao je isti izvor.
“Putin cijeni odnos s Trumpom i imao je dobre razgovore s Witkoffom, ali interesi Rusije su iznad svega”, dodao je.
Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.
Prema istim izvorima, Putinovi uslovi za mir uključuju pravno obavezujuće obećanje da se NATO neće širiti prema istoku, neutralnost Ukrajine i ograničenja njene vojske, zaštitu ruskih govornika koji tamo žive, te prihvatanje ruskih teritorijalnih dobitaka.
Takođe je spreman razgovarati o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale velike sile, iako nije jasno kako bi to funkcionisalo, navode izvori.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad okupiranim regijama i da Kijev zadržava suvereno pravo da odluči hoće li se pridružiti NATO-u. Njegov ured nije odgovorio na upit za komentar.
Drugi izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja rekao je da Putin smatra da su ciljevi Moskve mnogo važniji od mogućih ekonomskih gubitaka zbog pritiska Zapada, te da ga ne brinu američke prijetnje uvođenja carina Kini i Indiji zbog kupovine ruske nafte.
Dva izvora su navela da Rusija ima prednost na bojnom polju i da je njena ratna ekonomija nadmašila proizvodnju NATO saveza u ključnoj municiji, poput artiljerijskih granata.
Rusija, koja već kontroliše gotovo petinu ukrajinske teritorije, napredovala je oko 1.415 kvadratnih kilometara u posljednja tri mjeseca, prema podacima DeepStateMapa, izvora otvorene obavještajne karte sukoba.
“Apetit dolazi s jelom”, rekao je prvi izvor, misleći da bi Putin mogao tražiti još teritorije ako se rat ne zaustavi. Druga dva izvora su to nezavisno potvrdila.
Rusija trenutno kontroliše Krim, koji je anektirala 2014. godine, cijelu istočnu regiju Luhansk, više od 70% Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, te dijelove regija Harkiv, Sumi i Dnjepropetrovsk. Putinov javni stav je da su tih pet regija – Krim i četiri regije istočne Ukrajine – sada dio Rusije i da se Kijev mora povući prije nego što dođe do mira.
Izvori navode da bi Putin mogao nastaviti rat sve dok ukrajinska odbrana ne propadne i proširiti teritorijalne ambicije na još veći dio Ukrajine.
“Rusija će djelovati na osnovu slabosti Ukrajine”, rekao je treći izvor, dodajući da bi Moskva mogla zaustaviti ofanzivu nakon zauzimanja četiri istočne regije ako naiđe na žestok otpor. “Ali ako se Ukrajina slomi, slijedi još veće osvajanje Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti”.
Zelenski je rekao da ruska ljetna ofanziva ne ide onako uspješno kako se Moskva nadala. Njegov vrh priznaje da ruske snage brojčano nadmašuju Ukrajince, ali tvrde da Kijevske trupe drže liniju i prisiljavaju Rusiju da plati visoku cijenu za napredak.
Trump i Putin
Sjedinjene Države tvrde da je 1,2 miliona ljudi ranjeno ili ubijeno u ovom ratu, najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ni Rusija ni Ukrajina ne daju potpune brojke o svojim gubicima, a Moskva zapadne procjene odbacuje kao propagandu.
Trump, otkako se u januaru vratio u Bijelu kuću nakon što je obećao brz kraj rata, nastojao je popraviti odnose s Rusijom, razgovarajući s Putinom najmanje šest puta telefonom. U ponedjeljak je rekao da ruski lider “nije ubica, nego čvrst momak”.
U naglom zaokretu u odnosu na svog demokratskog prethodnika Joea Bidena, Trumpova administracija prikazuje rat kao smrtonosni proxy sukob između Rusije i Sjedinjenih Država, povukla je podršku za članstvo Ukrajine u NATO-u i otvorila pitanje priznanja ruske aneksije Krima.
Putin rat prikazuje kao prelomni trenutak u odnosima Moskve i Zapada, koji je, kako tvrdi, ponižavao Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine šireći NATO i zadirući u ono što on smatra sferom ruskog utjecaja, uključujući Ukrajinu i Gruziju.
Putin još nije prihvatio Trumpov prijedlog za bezuslovni prekid vatre, koji je Kijev brzo podržao. Posljednjih dana Rusija koristi stotine dronova za napade na ukrajinske gradove.
Trump je za BBC u intervjuu objavljenom u utorak rekao da još nije završio s Putinom i da je dogovor o Ukrajini i dalje na stolu.
Prvi izvor odbacio je Trumpovu tvrdnju od prošle sedmice da je Putin “prodavao gluposti”, rekavši da nije uspjelo pretvoriti pozitivne razgovore s Witkoffom u suštinsku diskusiju o osnovi mira.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je u ponedjeljak da Trump razmatra carine od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije drugim zemljama koje kupuju ruski izvoz, kako bi natjerao Moskvu na pregovore. Kina i Indija su najveći kupci ruske nafte.
Uprkos postojećim sankcijama i troškovima vođenja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, ruska ekonomija vrijedna 2 biliona dolara pokazala je mnogo bolju otpornost nego što su mnogi na Zapadu očekivali. Ministarstvo ekonomije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025. godini sa 4,3% prošle godine.
Drugi izvor rekao je da Trump nema mnogo uticaja na Putina i sugerirao da bi Moskva, čak i ako Washington uvede carine kupcima ruske nafte, i dalje našla način da je proda na svjetskom tržištu.
“Putin razumije da je Trump nepredvidiva osoba koja može učiniti neugodne stvari, ali manevriše kako ga ne bi previše iritirao”, rekao je izvor.
Gledajući unaprijed, jedan od izvora rekao je da se u narednim mjesecima vjerovatno očekuje eskalacija krize i upozorio na opasnost od tenzija između dvije najveće nuklearne sile svijeta. A, kako je predvidio, rat će se nastaviti.
(24sata.info)
