Nakon genocida koji čini u Gazi uz izgladnjivanje djece malo je šta što Izrael može uraditi, a da izazove iznenađenje. Izrael je devetog septembra izvršio agresiju na Katar, a korijeni osjećaja moći da nešto ovako Tel Aviv uradi nalazi se dublje u nevoljkosti njegovih zapadnih saveznika da ranije pozovu na odgovornost.

Katar ima zvaničan položaj saveznika Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump ga je posjetio prije par mjeseci, a generalno ima odlične odnose i sa Evropskom unijom kojoj obezbjeđuje bitan udio prirodnog gasa. Sve ovo nije bilo dovoljno da spriječi izraelsku agresiju na glavni grad države i ubistvo najmanje jednog katarskog državnog službenika.

Napad Izraela na suverenu državu izazvao je osude manje više cijelog svijeta uključujući i izraelske saveznike, ali i države koje u većini drugih pitanja imaju različita stanovišta. Napad su osudili Kina, Rusija, Australija, Pakistan, Iran, Donald Trump je iskazao nezadovoljstvo, a kritike su došle i od Evropske unije, Velike Britanije, Španije, Francuske, pa čak i Njemačke kao jedne od najvećih izraelskih saveznika.

“Današnji zračni napad Izraela na vođe Hamasa u Dohi krši međunarodno pravo i teritorijalni integritet Katara te riskira daljnju eskalaciju nasilja u regiji. Izražavamo punu solidarnost s vlastima i narodom Katara, strateškog partnera EU-a”, poručeno je iz Evropske unije u utorak.

Tim iznad Dohe nakon napada izraelske avijacije. Zapadni saveznici nisu zaštitili Dohu (Foto: Reuters)

Tim iznad Dohe nakon napada izraelske avijacije. Zapadni saveznici nisu zaštitili Dohu (Foto: Reuters)

Njemački kancelar Friedrich Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul su napad nazvali neprihvatljivim.

“Izraelski napad u Dohi ne samo da krši teritorijalni suverenitet Katara, već i ugrožava sve naše napore da osiguramo oslobađanje talaca”, rekao je Wadephul, napominjući da Katar igra ključnu ulogu u naporima za postizanje prekida vatre i oslobađanje zarobljenika.

Zanimljivo je posebno istaći zapravo da Izrael prilično direktno i u javnoj diplomatiji iznosi svoje razmišljanje i tumačenje politike i na taj način u suštini ponižava sve “osude” koje izrekne Evropska unija.

Dobar primjer za ovo je izjava ambasadora Izraela u SAD-u Yechiela Leitera koji je kazao: “Dakle, upravo sada bismo mogli biti podvrgnuti maloj kritici. Preći će preko toga”.

Izrael je svjestan da će mu Evropska unija preći preko svega, a da će izjave osude ostati samo birokratska naklapanja bez da Izrael osjeti posljedicu svojih djela.

Evropska unija kao bliska saveznica i susjed Izraela ima posebnu odgovornost da povuče mjere protiv odmetničke države. Ipak, mjesecima što zahvaljujući komplikovanim mehanizmima odlučivanja, što stavovima uticajnih članica kao što su Njemačka izostaju konkretni potezi kojima bi se Izraelu pokazalo da je prešao sve granice.

Zapravo, nepovlačenje konkretnih mjera je samo ohrabrilo Izrael da se počne ponašati još destruktivnije.

Stvarno stanje na terenu pokazuje da su Evropska unija i njene pojedine članice svojim ponašanjem dale vjetar u leđa izraelskoj agresiji. Izrael je u julu 2024. godine izvršio atentat na lidera Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu u Iranu. Evropska unija je pozvala na suzdržanost, a Francuska, Velika Britanija su digli avione kako bi odbranile Izrael od iranskog vojnog odgovora.

Agresije Izraela na Iran, i sada na Katar svakako predstavljaju užasno kršenje međunarodnog prava u stilu agresije koju Rusija provodi na Ukrajinu, ali to nije najgore od svih zala koje Izrael provodi. Genocid u Gazi je i s moralne, ali i s pravne strane puno veći zločin po obimu i patnji, a ni on nije bio dovoljan da demokratski zapad smogne snage i povuče ozbiljne mjere.

Polovinom godine Evropska komisija je predložila da se Izrael djelomično isključi iz programa Horizont Europe. Ovim programom je omogućeno učešće naučnika Izraela pod jednakim uslovima kao i naučnici iz članica Evropske unije.

“Izbacivanje Izraela iz programa Horizont Europa bilo bi gotovo smrtna presuda za izraelsku nauku”, rekao je predsjednik izraelske Akademije nauka i humanistike David Harel.

Dakle, mjera koja bi sigurno imala posljedice po Izrael iako je izazvala značajnu medijsku pažnju, blokirana je nakon protivljenja Njemačke i Italije koje su zatražile više vremena da istraže slučaj. Ovo se desilo u trenutku dok su svjetske medije preplavile naslovnice djece izgladnjele zbog izraelske blokade ulaska hrane u Pojas Gaze. Očito, smrt od gladi nije bila dovoljna da Evropska unija reaguje na svome pragu.

Konkretna poruka u ovom slučaju Njemačke je bila jasna, javno ćemo kritikovati Izrael zbog gladi u Gazi, ali kada dođe do suštinskih mjera ništa nećemo poduzeti.

U julu 2025. godine, Kaja Kallas je objavila kako su Izrael i Evropska unija sklopile dogovor o tome da će više pomoći ući u Pojas Gaze. Samo u augustu su od gladi u Gazi umrle 185 osoba. 22. augusta je objavljen podatak da 514.000 ljudi u Gazi je u stanju žestoke gladi.

Salim Asfour stoji pored šatora u Khan Younisu, na jugu Pojasa Gaze, Salim, pati od teške pothranjenosti, koja je posljednjih mjeseci. Izgubio je više od 40 kg. (Foto: EPA-EFE)

Salim Asfour stoji pored šatora u Khan Younisu, na jugu Pojasa Gaze, Salim, pati od teške pothranjenosti, koja je posljednjih mjeseci. Izgubio je više od 40 kg. (Foto: EPA-EFE)

U sjeni genocida u Pojasu Gaze, ostalo je svakodnevno zlostavljanje palestinskih stanovnika Zapadne obale koje se ogleda u ubistvima, blokadama, hapšenjima, krađi imovine, a sve uz podršku izraelske vojske i politike.

Osim agresije na države u regiji i genocida kojeg čini u Gazi, Izrael je u svojoj nelegalnoj blokadi Gaze prilikom zaustavljanja brodova koji su probijali blokadu zatvarao i građane Evropske unije, uključujući aktivisticu Gretu Thunberg. Ni ovo nije izazvalo odgovarajuću reakciju.

Izrael je, po svemu sudeći iako nije preuzeo odgovornost, dronom napao i brod ” The Conscience” koji se nalazio u teritorijalnim vodama Malte. U septembru su pogođena dva broda flotile koja plovi ka Gazi od kojih je jedan plovio pod zastavom Portugala.

Napokon, u svome obraćanju Uniji, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je najavila pauziranje bilataralne saradnje s Izraelom, bez ugrožavanja civilnog društva i Yad Vashema, zatim djelomična suspenzija sporazuma o pridruživanju u dijelu o slobodnoj trgovini, uvođenja sankcija ekstremističkim ministrima i uspostavljanje donatorske grupe.

Posmatrajući ranije najave Evropske komisije i to da se na kraju uvođenje ozbiljnih mjera nije desilo, ostaje velika sumnja da će i ove mjere zaista biti provedene na razini većoj od obične političke PR kampanje.

Izraelsko ponašanje je najbolje opisati krilaticom o slonu u radnji stakla, ali ovaj “slon” je hranjen od država koje se desetljećima narativno zalažu za vladavinu prava. Ono od čega bi Evropa trebala strahovati jeste da jedan “slon” u radnji, daje primjere i drugim “slonovima”, a dronovi jednog takvog su letjeli po Evropskoj uniji noć nakon izraelskog napada na Katar.

(24sata.info)