Istraživanje pokazuje značajan pad opće inteligencije za 1,23 IQ bodova po desetljeću ili 14 IQ bodova od viktorijanskih vremena.
Nasljeđe viktorijanske ere – vrijeme koje je definirala vladavina kraljice Viktorije od 1837. do njezine smrti 1901. bilo je vrlo turbulentno. Dali su nam teoriju evolucije Charlesa Darwina, neviđeni napredak znanosti i inženjerstva, romane Charlesa Dickensa i Charlotte Brontë… No velik je bio socijalni trošak bio za taj napredak – 80-satni radni tjedan, porast dječijeg rada i prostitucije.
Ipak, viktorijanci su bili mnogo pametniji nego mi danas, tvrdi kontroverzna studija istraživačkih timova sa sjedištem u Švedskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj. Studija je kontroverzna jer, na kraju krajeva, prilično je teško dobiti slučajne uzorke inteligencije ljudi iz različitih razdoblja, piše Big Think.
Unatoč tome, istraživači kažu da metaanaliza jednostavnih reakcijskih vremena zabilježenih između 1884. i 2004. pokazuje značajan pad opće inteligencije. Znanstvenici tvrde da smo gubili 1,23 IQ boda po desetljeću ili četrnaest IQ bodova od viktorijanskih vremena do danas.
Dok neki osporavaju tvrdnju da je vrijeme reakcije osobe točna mjera inteligencije, dr. James Thompson, počasni viši predavač psihologije na UCL-u, rekao je za Daily Mail da su vremena reakcije “prava mjera, s relativno velikom korelacijom s IQ-om, tako da je ovo alarmantni nalaz i treba ga istražiti”.
Ova otkrića su u suprotnosti s takozvanim Flynnovim učinkom koji kaže da je IQ porastao za tri boda svako desetljeće od Drugog svjetskog rata. Dakle, umjesto da ljudi postanu pametniji, ovi nalazi podržavaju još jedan kontroverzni argument biologa sa Sveučilišta Stanford Geralda Crabtreeja.
U članku nazvanom Naš krhki intelekt, Crabtree je tvrdio da je ljudska intelektualna kondicija usporena, ali postojano propada već 3.000 godina, a za to krivi relativno lagan današnji način života koji nas je oslobodio od stanja ‘preživljavanja razmišljanjem’.
(N1)