Prema tim izvorima, situacija u zemlji dostigla je tačku ključanja zbog kampanje hapšenja koju je pokrenula jordanska obavještajna služba protiv aktivista, političkih protivnika i lidera političkih stranaka.
Hapšenja dolaze u trenutku sve veće nestabilnosti u susjednoj Siriji, pogoršanja uslova za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali i izraelske kampanje genocida glađu u Gazi.
U srijedu su jordanske vlasti uhapsile istaknutog aktivistu na društvenim mrežama Ajmana Aballija, nekoliko dana nakon što je objavio video u kojem je osudio, kako je naveo, “šutnju” države o izraelskoj politici izgladnjivanja u Gazi.
Kritike na račun obavještajnih službi, poznatih kao Mukhabarat, već su bile u porastu nakon što je mladić umro u policijskom pritvoru dan nakon što je uhapšen, rekli su izvori za MEE.
Lokalni mediji izvijestili su da su tenzije eskalirale nakon što je Ahmed al-Ibrahim preminuo u pritvoru, gdje je navodno bio podvrgnut “teškom fizičkom zlostavljanju”.
Prema navodima porodice, Ibrahim je više puta tokom pritvora prevožen u obližnju bolnicu iz policijske stanice u Ramthi, gradu 5 km udaljenom od sirijske granice.
Navodno je podlegao povredama nekoliko sati nakon što je posljednji put prebačen u bolnicu.
Njegova smrt izazvala je noć bijesa u Ramthi, a snimci koje je vidio MEE prikazuju demonstrante kako blokiraju puteve, pale gume i traže punu odgovornost.
Istog dana kada je Ibrahim umro, snage sigurnosti uhapsile su Yanala Freihata, poslanika Stranke islamske akcije (IAF), zbog objave na Facebooku u kojoj je kritikovao stav vlade prema Muslimanskoj braći.
Snage sigurnosti su takođe nakratko uhapsile portparola Muslimanske braće, Moaza al-Khawaldeha, kojeg su pustili sljedećeg dana.
“Sigurnosne snage kreiraju unutrašnju krizu i izazivaju neviđeni val bijesa na ulicama,” rekao je jedan jordanski politički analitičar za MEE, pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde.
“Ovo se dešava u trenutku kada se Jordan suočava sa ozbiljnim vanjskim prijetnjama koje zahtijevaju unutrašnje jedinstvo, a ne duboke političke i društvene podjele.”
“Jordan se sada suočava s dvije velike, bez presedana strateške prijetnje. Prva je prijetnja kolapsa sirijske države i otcjepljenja oblasti Sweida uz izraelsku podršku, što bi moglo izazvati široki građanski rat koji bi uticao na cijelu regiju, uključujući Jordan. Druga prijetnja je potencijalno raseljavanje Palestinaca sa Zapadne obale u Jordan, što bi dovelo do promjene demografske strukture Hašemitskog kraljevstva”, kazao je analitičar.
Jordan treba unutrašnju stabilnost
Jedan od izvora s kojima je razgovarao MEE naglasio je da u oba slučaja Jordan mora imati unutrašnju stabilnost kako bi se suočio s ovim prijetnjama.
Susjedna Sirija pogođena je novim valom smrtonosnih sektaških sukoba, pri čemu Izrael nastoji iskoristiti vakuum u ratom razorenoj državi.
Nasilje je navodno izazvano sitnim kriminalnim djelom 11. jula, kada je beduinska banda navodno opljačkala i kidnapovala trgovca Druza. To je pokrenulo lanac uzajamnih otmica i ubistava između sektaških grupa.
Kada su sirijske sigurnosne snage pokušale ući u provinciju da uspostave red, napale su ih druzke borbene grupe.
Izvještaji da su druzke snage pogubile vladine trupe i ubile žene i djecu izazvali su bijes širom zemlje. Kako je sirijska vlada raspoređivala dodatne trupe, uključujući tenkove i teško naoružanje, Izrael je započeo napade na njih i na vojne položaje širom Sirije.
Izvor je rekao da su usred vala hapšenja sigurnosne službe kritikovane jer se obračunavaju s građanskim društvom Jordana, dok istovremeno “zatvaraju oči pred stvarnom prijetnjom izraelskih aktivnosti u regiji”.
U aprilu je jedan opozicioni jordanski portal tvrdio da je vlada pokrenula široku kampanju hapšenja protiv aktivista, uz istovremeno ciljanje Muslimanske braće.
Tvrdilo se da je to urađeno na zahtjev Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, u cilju dobijanja finansijske pomoći od tih zemalja.
Početkom jula, pripadnici plemena iz grada Tafile okupili su se i organizovali protest ispred sjedišta obavještajne službe u Amanu, tražeći oslobađanje 72-godišnjeg Ahmeda al-Zarqana, bivšeg gradonačelnika južnog jordanskog grada.
Zarqan je zamjenik generalnog nadzornika Muslimanske braće, organizacije koja je nedavno zabranjena u Hašemitskom kraljevstvu.
Sigurnosne snage su ga uhapsile krajem aprila. Do danas nije optužen, nije izveden pred sud, niti mu je dozvoljeno da kontaktira advokata. Njegova porodica ga nije mogla posjetiti.
Raste bijes zbog “normalizacije” iz 1994.
Kako se situacija u Gazi pogoršava, jordanske vlasti suočene su s nezapamćenom kritikom zbog diplomatskih odnosa Amana s Izraelom.
Dvije zemlje su normalizovale odnose 1994. godine i poznato je da sarađuju na brojnim regionalnim sigurnosnim pitanjima.
Masovni protesti izbili su zbog sporazuma iz 1994. i genocidnog rata u Gazi, gdje je ubijeno najmanje 58.000 Palestinaca, uglavnom civila.
Bijes također raste zbog izraelske okupacije Zapadne obale i sve većeg broja civilnih žrtava.
Jordan ima dugu i komplikovanu historiju odnosa sa Zapadnom obalom, koju je okupirao zajedno s Istočnim Jerusalemom 1948. godine, a anektirao 1950.
Jordan je ponudio državljanstvo Palestincima koji su tamo živjeli, uključujući izbjeglice, i vladao Zapadnom obalom sve dok nije izgubio kontrolu tokom rata 1967.
Iako je Zapadna obala formalno bila inkorporirana u kraljevinu, aneksioni sporazum iz 1950. predviđao je da je jordanska vlast privremena, do konačnog rješenja palestinskog pitanja.
Nakon rata 1967, Izrael je podsticao naseljavanje Jevreja na Zapadnoj obali, obezbjeđujući im zemlju, vojnu zaštitu, električnu energiju, vodu i puteve. Neki izraelski Jevreji opravdavaju naseljavanje vjerskim razlozima, dok mnogi smatraju da je kontrola nad teritorijom neophodna kako bi se spriječili palestinski napadi na Izrael.
(24sata.info)