Preliminarne obavještajne procjene sugeriraju da Teheran i dalje zadržava većinu svoje zalihe visoko obogaćenog uranija, piše Financial Times (FT).
Zaliha visoko obogaćenog uranija Islamske Republike Irana ostala je uglavnom netaknuta nakon američkih napada na glavna nuklearna postrojenja, smatraju evropske prijestolnice, što dovodi u pitanje tvrdnje predsjednika Donalda Trumpa da je bombardovanje “uništilo” nuklearni program Irana.
Dvije osobe upoznate s preliminarnim obavještajnim procjenama rekle su za FT da evropske prijestolnice vjeruju kako zaliha od 408 kg uranija obogaćenog gotovo do razine potrebne za izradu oružja nije bila koncentrirana u Fordowu — jednom od dva glavna postrojenja za obogaćivanje — u vrijeme napada prošlog vikenda.
Umjesto toga, vjeruje se da je bila raspoređena na više lokacija.
Prema tim izvorima, evropske zemlje još uvijek čekaju potpuni obavještajni izvještaj o stepenu oštećenja Fordowa — postrojenja izgrađenog duboko ispod planine u blizini svetog grada Qoma — dok jedan inicijalni izvještaj sugerira “opsežna oštećenja, ali ne i potpunu strukturalnu destrukciju”.
Iranski zvaničnici su sugerisali da je zaliha obogaćenog uranija premještena prije američkog bombardovanja postrojenja, koje je uslijedilo nakon nekoliko dana izraelskih napada na zemlju.
Sjedinjene Američke Države su u nedjelju koristile masivne “bunker-buster” bombe za napade na Fordow i Natanz, drugo iransko postrojenje za obogaćivanje uranija. Također su ispalile krstareće rakete na treće postrojenje, Isfahan, koje je korišteno u ciklusu konverzije goriva i za skladištenje.
Trump je novinarima na NATO samitu ove sedmice rekao: “Mislim da je sav nuklearni materijal tamo dolje jer ga je jako teško premjestiti”.
Odbacio je i preliminarnu američku obavještajnu procjenu, koja je procurila u medije, a koja navodi da su američki napadi samo za nekoliko mjeseci unazadili iranski nuklearni program.
Izraelska komisija za atomsku energiju izjavila je ove sedmice da procjenjuje da su američki i izraelski napadi “vratili sposobnost Irana da razvije nuklearno oružje unazad za mnogo godina”.
No stručnjaci upozoravaju da, ako Teheran i dalje posjeduje zalihe obogaćenog uranija i ako je uspostavio napredne centrifuge na skrivenim lokacijama, još uvijek bi mogao imati kapacitet da proizvede fisibilni materijal potreban za izradu oružja.
Iran insistira da je njegov nuklearni program isključivo za mirnodopske, civilne svrhe.
Fordow je bio glavno postrojenje za obogaćivanje uranija do čistoće od 60 posto — što je samo korak ispod razine potrebne za oružje. Prema procjenama, zaliha od 408 kg uranija obogaćenog na 60 posto bila je raspoređena u Fordowu, Natanzu i Isfahanu prije nego što je Izrael započeo rat protiv Irana 13. juna.
Ukupna iranska zaliha obogaćenog uranija iznosila je više od 8.400 kg, ali većina tog materijala bila je obogaćena na niske nivoe.
Satelitski snimci Fordowa nakon bombardovanja u nedjelju pokazuju da su ulazi u tunele zatrpani zemljom i da se na tlu vide rupe koje bi mogle biti ulazne tačke američkih precizno vođenih bombi. Pristupni putevi također djeluju oštećeno, prenosi N1.
Rafael Grossi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), izjavio je ove sedmice da je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poslao pismo IAEA-i 13. juna u kojem je upozorio da će Iran “usvojiti posebne mjere za zaštitu naše nuklearne opreme i materijala”.
Grossi je rekao da bi inspektori UN-ove agencije, koji od početka izraelskog napada nisu mogli pristupiti postrojenjima, trebali biti pušteni da se vrate i “obave provjeru zaliha uranija, uključujući, najvažnije, 408 kg obogaćenih na 60 posto”.
Nestabilna situacija
Sjedinjene Države nisu pružile konačne obavještajne podatke evropskim saveznicima o preostalim iranskim nuklearnim kapacitetima nakon napada i zadržavaju jasne smjernice o tome kako planiraju buduće odnose s Teheranom, navode tri izvora upoznata s razgovorima.
Evropska politika prema Teheranu je “na čekanju” dok se ne pojavi nova inicijativa iz Washingtona u vezi s pronalaskom diplomatskog rješenja za nuklearnu krizu, naveli su sagovornici, dodajući da razgovori između Trumpa i evropskih lidera ove sedmice nisu dali jasan signal.
Trumpova administracija je prije izbijanja rata vodila indirektne pregovore s Teheranom u nadi da će postići sporazum o ograničavanju nuklearnih aktivnosti Irana.
Trump je u srijedu izjavio da će Washington razgovarati s Teheranom sljedeće sedmice, ali je također sugerirao da možda sporazum više neće biti potreban nakon udara na iranska nuklearna postrojenja.
“Sve je to potpuno nepredvidivo”, rekao je jedan od izvora. “Za sada ne radimo ništa”.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke održali su razgovore o nuklearnoj krizi s Araghchijem nekoliko dana prije američkih napada, nadajući se diplomatskom rješenju.
“Nalazimo se u nestabilnoj situaciji u kojoj E3 (Francuska, Njemačka i UK) čeka na SAD, koje, čini se, i same čekaju na Izraelce”, rekao je drugi izvor.
(24sata.info)
