Iako je došlo do slabljenja ekonomske aktivnosti u BiH, bankarski sektor u BiH održao je visok nivo profitabilnosti, s obzirom na to da je u proteklom tromjesečju profit na bankarske operacije iznosio 18,4 posto.
Kako je navedeno u najnovijem izvještaju o ekonomskom napretku zemalja kandidata za članstvo u EU, koji svaka tri mjeseca izdaje Evropska komisija, bankarski sektor je jedna od industrija koje najviše profitiraju.
“Adekvatnost kapitala u bankarskom sistemu je u drugom kvartalu 2024. bila stabilna na nivou od 19,6 posto, što je i dalje značajno iznad regulatornog minimuma od 12 posto”, istaknuto je u ovom dokumentu.
Ovo u praksi znači da banke imaju dovoljnu količinu novca na raspolaganju i da su manje izložene rizicima. Takođe, to bi moglo značiti i da su građani i privreda manje zainteresovani za uzimanje kredita, ili da banke nisu zainteresovane za spuštanje kamatnih stopa kako bi motivisale veći interes za kreditima. Imajući u vidu visoku profitabilnost koja je značajno veća od prosjeka od oko deset odsto, moglo bi se zaključiti da banke imaju druge izvore svojih prihoda, bilo kroz poslovanje s državom ili realizovanje krupnih infrastrukturnih projekata.
Istovremeno, javni deficit povećan je sa 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda, a fiskalna pozicija zemlje se pogoršala, stoji u ovom izvještaju.
“Prema metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda, deficit u 2023. godini je iznosio 1,7 odsto bruto domaćeg proizvoda. U svjetlu nedavnih stalnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih izdataka, MMF očekuje dalje povećanje deficita na 2,4 posto u 2024”, naglašeno je u izvještaju.
Takođe ističu da je došlo do pada rasta sa 1,5 posto BDP-a u posljednjem kvartalu 2023. na jedan posto u prvom kvartalu 2024, godine, dok je godišnji rast smanjen za čak 2,2 posto u istom periodu ako se ne izvrše sezonske korekcije.
U prvih osam mjeseci, kako je naglašeno, Uprava za indirektno oporezivanje je nominalno prikupila 12,2 posto više prihoda, koji, kako je istaknuto, predstavljaju gotovo polovinu svih prihoda.
Naglašavaju da je javni dug nešto smanjen kao rezultat smanjenja dugoročnog zaduživanja, čime odnos javnog duga iznosi 26 odsto na kraju drugog kvartala.
Godišnja inflacija je smanjena na 1,8 odsto u prvih osam mjeseci, a glavni pokretač inflacije su poskupljenje hrane i bezalkoholnih napitaka, kao i poskupljenje u ugostiteljstvu, kućanskih aparata, električne energije i zdravstvenih usluga.
“S druge strane, cijene odjeće i obuće nastavljaju da padaju za 6,9 odsto u drugom kvartalu i 7,5 posto u julu i avgustu”, naglašeno je u ovom dokumentu.
Industrijska proizvodnja nastavila je padati za 1,5 posto u julu u odnosu na isti period lani, i 7,7 posto u avgustu u odnosu na isti mjesec 2023.
“Do ovoga je došlo uglavnom zbog smanjene proizvodnje električne energije i slabijeg rudarenja. Prodaja na malo smanjena je za 4,2 posto u julu u odnosu na isti period lani, i 2,2 posto u avgustu”, naglašeno je.
Dobra vijest je da je došlo do porasta turizma, mada je u špicu sezone, kako je naglašeno, došlo do manjeg pada. Najviše turista je iz Hrvatske, Srbije i Turske. Veći pad zaposlenosti amortizovan je dobrim rezultatima iz oblasti turizma, kao i rasta građevinske aktivnosti, pišu nezavisne.
(24sata.info)
