Pixabay

Recite „ne“ Coca-Coli, Oreo keksima i Philadelphia namazu! – ori se iz mnogih prestonica Evrope, gdje se građani okupljaju na društvenim mrežama da bi raširili kampanju – „Ne kupuj američko“. Grupe broje i po nekoliko stotina hiljada članova, i niču kao pečurke poslije kiše.

Nabrajaju se i konkretni, prepoznatljivo američki proizvodi za koje svako zna da su porijeklom američki, ali se stalno dodaju i novi, budući da korisnici označavaju i manje poznate brendove kao nepoželjne.

Čak 64 procenta Nijemaca izjavilo je, prema anketi koju prenosi DW, da nema namjeru da kupuje američke proizvode u radnjama. Na mrežama se prenose slike koje pokazuju da u Njemačkoj, na primjer, kupci u prodavnicama okreću naopačke kutije sa Philadelphia sirom, da bi označili svoj gnjev i sakrili ime brenda. Slično se dešava i sa teglicama – koje se okreću naopako i „leđima“ kupcu – a sličan trend je, sudeći po fotografijama, preplavio i Kanadu.

U Danskoj, u kojoj je sve i krenulo, trgovci su počeli da obilježavaju evropsku robu tik pored cijene, da bi se izbjegao loš imidž obilježavanja američke robe. Naime, u trgovinskim objektima lanca Føtex evropski proizvodi su obilježeni crnom zvjezdicom – „da bi kupcima bilo lakše da se odluče“.

Ogromni paketi Jolly Cole, pandana kola-pićima, ali danskog proizvođača, stoje ispod ogromnog natpisa „Danski sokovi“, a Coca-Cola i Pepsi su skrajnuti u uglove prodavnica, navodi Bloomberg. Mnogi restorani su zatražili da se ubace lokalni, danski gazirani sokovi u ponudu menija, tvrdi Naturfrysk, danski konglomerat za gazirane sokove.

Trampova politika je dovela do „uzavrele krvi danskih Vikinga“, pa sada i iskusni električari i stolari razmišljaju da zamijene DeWalt električne alate američke proizvodnje, vrijedne 10.000 dolara, iako će ih to mnogo koštati.

U Francuskoj su se potrošači odlučili na gerilske akcije i postavljaju naljepnice „Boycott USA“ na sve strane. U Britaniji i Irskoj McDonald’s restorani rade sa smanjenom posjetom. Kupci u Irskoj najčešće u apotekama i supermarketima postavljaju pitanje – šta bi bila dobra zamjena za Oral-B ili Listerine?

Prodaja Tesle pala je, zbog povezanosti sa Ilonom Maskom, od početka ove godine za 45 procenata u odnosu na 2024. Nekada je to bio auto iz demokratske zemlje, saveznika. Sada je oličenje potencijalnog nacizma (Maskovi sporni pozdravi) i povezanosti sa Trampom i Amerikom, pa je čak i kinesko vozilo postalo manje sporno. U Teslinim salonima širom Evrope, Australije i Novog Zelanda dešavaju se protesti.

Neki su istakli izazove u bojkotu određenih američkih proizvoda, posebno tehnoloških, ali alternativne evropske tehnološke usluge postoje, uključujući pretraživače Mojeek i Ecosia kako bi pomogli korisnicima da odustanu od Google-a.

Google kao odbačeni pretraživač? I to je moguće. Na mnogim tržištima on odavno nije glavni, recimo u većini zemalja bivšeg SSSR to je Yandex koji ima drugačije algoritme i često izbacuje bolje ili makar različite rezultate, te je dobar za kombinaciju pretraga.

Aplikacije za poruke su već imale snažnu konkurenciju u ruskom Telegramu, Viberu koji je nastao kao bjelorusko-izraelski izum, ali ga je kupio japanski Rakuten. Novi, vidljivi igrači na tržištu su Element X (Britanija), Olvid (Francuska) i Threema (Švajcarska). Mastodon, njemačka društvena mreža, počela je da zamjenjuje X (bivši Twitter) u Evropi.

I navike onih koji idu da se „počaste“ pecivom ili kafom naglo se mijenjaju. “Starbucks” se mučio da prodre u Evropu, punu starih kafea na živopisnim mjestima, a taman kada je uspio Tramp mu je podmetnuo nogu. Naravno da je uvijek bolje podržati manje, lokalne kafiće i pekare, ali postoje i lanci lokalnog tipa koji su postali naglo ponovo popularni. Recimo, Tchibo je njemački lanac popularan u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Turskoj. House Espresso House je pokrenut u Švedskoj i najveći je lanac kafe u nordijskim zemljama i Njemačkoj.

Iznenađujuće je koliko ovakvi bojkoti uspijevaju. Klasičan primer „proksi bojkota” pre 30 godina imao je za cilj francusku robu, posebno vino, sredinom devedesetih. Ovo je bio odgovor na odluku predsjednika Žaka Širaka da sprovede nuklearne testove u Pacifiku. Veliki bojkoti potrošača doprinijeli su odluci Francuske da odustane od nuklearnih testova 1996.

U Britaniji, na primjer, francuska vina su u svim kategorijama izgubila tržišni udio pošto je potražnja opala tokom bojkota. U to vrijeme to je koštalo francuski vinski sektor 26 miliona evra (oko 52 miliona evra danas), navodi irski nacionalni emiter RTÉ.

Izgleda da je ponašanje Donalda Trampa doslovno osvijestilo pola svijeta da se prisjeti da kupuje američku robu i koristi američke usluge, pa su riješili da – kupuju manje. Umjesto, kao što je Tramp očekivao – više, piše Biznis.rs.

(24sata.info)