Evropski zvaničnici sve su zabrinutiji da bi mirovni plan za Ukrajinu, koji se oblikuje uz snažno posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, mogao Rusiji otvoriti prostor za novu agresiju. U evropskim prijestolnicama raste strah da bi Moskva mogla iskoristiti eventualni dogovor kako bi se, pod drugim okolnostima, ponovo vojno vratila u istočnu Ukrajinu, prije svega u Donbas.

Prema izvorima, ključna sporna tačka je američki prijedlog uspostave demilitarizirane zone. Evropski saveznici strahuju da bi takav aranžman Kremlju omogućio prikriveno raspoređivanje snaga na spornom području, uz korištenje hibridnih metoda, uključujući inscenirane incidente, kako bi se potkopala sigurnosne garancije SAD-a i stvorio izgovor za novu invaziju. Takav plan bio bi svojevrsni ruski “trojanski konj”, piše Bloomberg.

Pregovori o teritoriji u središtu spora

Gotovo četiri godine nakon početka ruske potpune invazije, kontrola nad teritorijom ostaje centralno pitanje složenih pregovora između Washingtona, Kijeva i Moskve. Rusija traži povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti, uključujući i područja koja ruske snage trenutno ne kontrolišu, dok Ukrajina odbija bilo kakvo odricanje od teritorije.

Detalji pregovora i dalje se mijenjaju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su Sjedinjene Američke Države spominjale mogućnost da Donbas dobije status “slobodne ekonomske zone” pod posebnim režimom upravljanja, dok Moskva insistira na konceptu demilitarizirane zone.

Zelenski je ove sedmice spomenuo i mogućnost referenduma o budućem teritorijalnom uređenju tog područja.

Evropa upozorava na rizik

Evropski izvori upozoravaju da bi svako povlačenje ukrajinskih snaga s područja koja Kijev trenutno drži moglo biti iskorišteno u korist Rusije. Upravo zato, kako navode, glavni evropski cilj u narednim sedmicama jeste spriječiti da mirovni sporazum u sebi nosi “ruski trojanski konj“.

Iz Bijele kuće zasad nisu komentarisali ove zabrinutosti.

Otvoreno je i pitanje hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin, uprkos maksimalističkim ciljevima u Ukrajini, u nekom trenutku taktički podržati američke napore za postizanje dogovora ili će ih nastaviti odbacivati. Dodatni rizik, upozoravaju upućeni izvori, predstavlja moguće rusko uplitanje u referendum ili izbore koji bi mogli uslijediti nakon mirovnog sporazuma.

Nastavak razgovora

Zelenski bi u ponedjeljak trebao doputovati u Berlin na razgovore s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i drugim evropskim liderima, uključujući britanskog premijera Keira Starmera. Uoči tog sastanka, prema navodima izvora, planirani su i razgovori savjetnika za nacionalnu sigurnost Ukrajine, Evrope i SAD-a o nacrtima mogućih rješenja.

Peter Ricketts, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost britanske vlade, upozorio je da su evropske bojazni opravdane. Smatra da bi, nakon što se američka pažnja okrene drugim krizama, Putin mogao “stvarati incidente kao izgovor“, primjerice pod izgovorom zaštite ruskog stanovništva, kako bi ponovo pokrenuo vojnu akciju.

“To bi ostatak Ukrajine ostavilo ranjivim na sljedeći ruski prodor”, rekao je Ricketts, dodajući da se ne radi o tehničkom detalju, već o ključnom pitanju evropske sigurnosti.

Ušakov: Donbas ostaje pod ruskom kontrolom

Nejasno je i ko bi nadzirao eventualnu demilitariziranu zonu. Američki pregovarači spominjali su posebnu administraciju, ali i mogućnost da se Donjecka i Luganska oblast, zajedno s Krimom, priznaju kao de facto ruska teritorija. Dvije djelimično okupirane oblasti zapadnije – Zaporiška i Hersonska – prema tim prijedlozima bile bi „zamrznute“ duž trenutne linije fronta.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov dao je do znanja da Moskva podržava ideju demilitarizirane zone, uz prijedlog da se tamo, umjesto vojske, rasporede ruska Nacionalna garda i policija. Evropski zvaničnici takvu ideju smatraju neprihvatljivom za Ukrajinu i njene saveznike.

Ušakov je poručio i da će Rusija pristati na prekid vatre tek nakon povlačenja ukrajinskih snaga s linije fronta te da je, bez obzira na ishod pregovora, Donbas “teritorija Ruske Federacije“.

Zelenski traži čvrsta sigurnosne garancije

Ukrajina insistira na stavu da se ne može odreći teritorije, pozivajući se na ustav, te traži snažna sigurnosne garancije uporediva s mehanizmom kolektivne odbrane NATO-a.

“Ako Rusija ponovo započne rat, šta će naši partneri učiniti?“, upitao je Zelenski u razgovoru za Bloomberg.

Istovremeno je saopćio da su ukrajinske snage ponovo zauzele nekoliko naselja i gradskih četvrti u blizini Kupjanska u Harkivskoj oblasti, nakon višemjesečne operacije usmjerene na zaustavljanje ruskog napredovanja, čime je demantovao ranije tvrdnje Vladimira Putina o opkoljavanju ukrajinskih snaga.

Trump pritišće za brzo okončanje rata

Američki pregovarači već mjesecima pokušavaju uskladiti zahtjeve dviju strana, dok predsjednik SAD-a Donald Trump insistira na brzom okončanju rata i sve otvorenije izražava nezadovoljstvo sporim napretkom.

Prema ranijem američkom planu u 28 tačaka, Kijev bi se trebao odreći Donjecke i Luganske oblasti kako bi se tamo uspostavila demilitarizirana zona, koja bi u praksi bila pod ruskim utjecajem.

Rusija danas kontroliše oko 20 posto ukrajinske teritorije, a posljednjih mjeseci dodatno je pojačala vojne operacije s ciljem potpune kontrole nad Donbasom.

(24sata.info)