Vijeće EU i Europski parlament postigli su dogovor oko mehanizma za suspenziju bezviznog režima, a posljedice bi mogla osjetiti i BiH, koja ima bezvizni režim s EU, ali se, uz ostale zemlje zapadnog Balkana, nalazi u monitoringu za moguću suspenziju.
Naime, Europska unija postigla je privremeni sporazum o jačanju mehanizma koji omogućava obustavu putovanja bez viza za kratkoročni boravak za državljane trećih zemalja.
Revidirana uredba, koju su dogovorili pregovarači iz Europskog parlamenta i Vijeća EU, uvodi nove osnove za pokretanje suspenzija, uključujući sigurnosne rizike, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe programa državljanstva investitora.
Promjene imaju za cilj omogućavanje fleksibilnijeg i odgovornijeg sistema za upravljanje sporazumima o liberalizaciji viznog režima. Prema saopćenju za javnost Evropskog parlamenta, ažurirani mehanizam je osmišljen kako bi osigurao da treće zemlje koje imaju koristi od ukidanja viza i dalje poštuju principe na kojima se zasnivaju ti sporazumi, uključujući međunarodne pravne obaveze i standarde ljudskih prava.
Suspenzija putovanja bez viza
Prema revidiranom okviru, EU će moći suspendovati putovanja bez viza ako se utvrdi da treća zemlja ozbiljno krši Povelju Ujedinjenih naroda, međunarodno pravo o ljudskim pravima ili međunarodno humanitarno pravo. Nepoštivanje odluka međunarodnih sudova takođe će predstavljati valjan osnov za suspenziju.
Dodatne odredbe usmjerene su na pojavu prijetnji i praksi koje ranije nisu bile obuhvaćene. To uključuje hibridne prijetnje kao što je instrumentalizacija migranata koju sponzorira država radi vršenja političkog pritiska ili destabilizacije država članica EU. Sporazum se takođe bavi zabrinutošću oko takozvanih šema “zlatnog pasoša”, po kojima pojedinci mogu dobiti državljanstvo putem unapred definisanih investicija bez stvarne veze sa zemljom koja ga daje. Smatra se da takvi programi predstavljaju bezbjednosne rizike jer potencijalno obezbjeđuju bezvizni pristup pojedincima koji se inače ne bi kvalifikovali.
EU će također razmotriti suspenziju bezviznih režima u slučajevima kada vizna politika treće zemlje nije usklađena s politikom EU. Ova neusklađenost može stvoriti neregularne migracijske rute, posebno tamo gdje se takve zemlje graniče sa šengenskim područjem i postaju tranzitne tačke za državljane drugih trećih zemalja koji traže ulazak u EU bez odgovarajućeg odobrenja.
Postojeći razlozi za suspenziju ostaju na snazi, uključujući značajno povećanje broja neosnovanih zahtjeva za azil, produženja boravka ili odbijanja ulaska. Po prvi put su uvedeni kvantitativni pragovi za usmjeravanje procesa procjene. Povećanje od 30% u bilo kojoj od gore navedenih kategorija, ili u broju teških krivičnih djela koje su počinili državljani dotične zemlje, smatraće se značajnim. Slično tome, stopa priznavanja azila ispod 20% poslužit će kao pokazatelj potencijalno zlonamjernih zahtjeva za azil.
Privremena ograničenja
Nova pravila također uključuju odredbe o ukidanju imuniteta koji se trenutno daje službenicima trećih zemalja koji putuju s diplomatskim ili službenim pasošima. U slučajevima u kojima se smatra da su predstavnici vlade odgovorni za radnje koje su dovele do suspenzije – kao što su kršenje prava ili međunarodnog prava – Evropska komisija će imati ovlaštenje da ih spriječi da zaobiđu suspenziju viza putem privilegovanih pasoških kategorija.
Početni period privremene suspenzije bit će produžen sa sadašnjih devet mjeseci na dvanaest, uz mogućnost daljeg produženja do 24 mjeseca, što je povećanje u odnosu na sadašnje ograničenje od 18 mjeseci. Tokom ovog perioda, od Europske komisije se očekuje da se uključi u formalni dijalog sa pogođenom zemljom kako bi se riješila identificirana pitanja. Ako se ne postigne napredak, izuzeće od vize može se trajno opozvati.
Europska komisija može pokrenuti postupak suspenzije na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev države članice EU. Ovaj postupni pristup omogućava privremena ograničenja, istovremeno pružajući priliku za korektivne mjere prije nego što se donese bilo kakva trajna odluka. Do danas je mehanizam korišten samo jednom, u slučaju Vanuatua, zbog zabrinutosti povezanih s programom državljanstva investitora, prenosi Radiosarajevo.
Politika viza
Matjaž Nemec (S&D, Slovenija), izvjestilac za Europski parlament, izjavio je nakon sporazuma:
“Reformirana vizna pravila dat će EU obnovljeni alat za odgovor na geopolitičke situacije i nove prijetnje. Politika viza može doprinijeti održavanju vrijednosti EU osiguravajući da postoje posljedice kada strana vlada treba da ima kršenje svojih predstavnika u takvim slučajevima, kao i međunarodno pravo. EU je opozvala, a ovaj sporazum to čini vjerovatnijim.”
Trenutno, državljani 61 treće zemlje, uključujući Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i Zapadni Balkan, uživaju bezvizni pristup Šengenskom prostoru za boravak do 90 dana u periodu od 180 dana. Revidirana uredba, nakon što je formalno usvoje Europski parlament i Vijeće, primjenjivat će se na sve takve treće zemlje oslobođene viza.
Formalno odobrenje sporazuma očekuje se u narednim sedmicama. Ako budu odobrene, promjene će stupiti na snagu kasnije 2025. godine.
(24sata.info)
