Elektroprivreda HZHB planira izgraditi vjetropark na rubu zaštićenog Nacionalnog parka prirode Blidinje u zapadnoj Hercegovini, bez studije uticaja na životnu sredinu i na zemlji za koju mještani kažu da su im lokalne vlasti oduzele bez ikakve naknade, piše Radio Slobodna Evropa.
Projekat Poklečani, vrijedan gotovo 200 miliona evura, finansirao bi se iz kredita Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije. Zbog toga je zanimanje pokazao i Pravobranilac Evropske unije koji je zatražio odgovore od Evropske komisije.
Vjetropark je od početka izazvao protivljenje ekoloških grupa, budući da su vlasti, koristeći dekret koji je vlada sama donijela, odobrile gradnju bez prethodne studije uticaja na okolinu.
Podnosioci tužbe pred Ombudsmanom EU tvrde da Vjetropark Poklečani, čiji je nosilac projekta javna Elektroprivreda HZHB iz Mostara, ugrožava okolinu. Smatraju da su prekršeni domaći i evropski zakoni, te njihovo osnovno ljudsko pravo na neotuđivost privatnog vlasništva.
“Banka (EIB) već više od godinu zna za neke sporne stvari što su se radile u tom projektu”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Iva Miličević, stanovnica sela Poklečani, koja se obraćala EIB-u.
Njoj je odlukom vlasti u općini Posušje oduzet dio imanja ograđen suvozidom koji je izgradio njen pradjed prije više od 100 godina koji bi trebao biti srušen kako bi se na dijelu zemljišta podigla vjetrenjača.
S porodicom i mještanima se obratila i Evropskoj komisiji, ali se suočila sa ćutanjem iz Brisela. Zbog toga se obratila EU pravobraniocu.
Honor Mahony, portparol EU ombudsmana kazala je za Radio Slobodna Evropa da su pokrenuli žalbu 14. februara zbog toga što Evropska komisija nije ni odgovorila na dopis u vezi s vjetroelektranom Poklečani. Pravobranilac je, kaže, “zamolio Komisiju da podnositelju pritužbe odgovori do 10. marta”.
Mahony je pojasnila da, “ako podnosilac pritužbe ne bude zadovoljan odgovorom Evropske komisije, može se ponovo obratiti EU Ombudsmanu sa sadržajem odgovora”. Ombudsman bi tada razmotrio pokretanje nove istrage.
Iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative Evropske komisije i šest finansijskih institucija među kojima je i EIB, Miličević su odgovorili da ova banka koja je osigurala novac za vjetropark “trenutno sprovodi postupak provjere usklađenosti koja će potvrditi da su okolinski i socijalni standardi u potpunosti ispoštovani”.
Nezadovoljna odgovorom, u kojem se WBIF pozvao na procjene i garancije koje je dala Elektroprivreda HZHB, Miličević je s grupom mještana uputila novu žalbu EU Ombudsmanu i WBIF-u i zatražila novu istragu.
“Na kojoj pravnoj osnovi se privatna zemljišta ekspropriraju? Kako opravdavate krčenje 375.000 kvadratnih metara šumske površine”, naveli su u žalbi čiji prevod je Miličević ustupila za RSE.
Najavila je i da će se mještani obratiti Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara (OLAF) i drugim institucijama “radi istrage brojnih pravnih nepravilnosti povezanih s ovim projektom”.
Kako je mještanima oduzeta zemlja?
Odlukom Opštinskog vijeća Posušje od 27. jula 2023. godine, utvrđeno je da je “od javnog interesa izgradnja VE Poklečani”, te kako se “može pristupiti potpunom i nepotpunom izvlaštenju nekretnina”.
Odluka o oduzimanju privatnog i državnog zemljišta donesena je, kako se navodi, u skladu s entitetskim Zakonom o izvlaštenju u Federaciji BiH, a na osnovu zahtjeva Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EPHZHB).
Više od 60 pašnjaka, oranica i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu, ukupne površine veće od 350.000 kvadratnih metara, dato je nakon izuzimanja na korištenje tom javnom poduzeću u vlasništvu entitetske vlade.
Zakonska obveza EP HZHB je da vlasnike pozovu prije izuzimanja zemljišta “radi pokušaja sporazumnoga rješavanja imovinsko-pravnih odnosa”.
Mještani, od kojih mnogi žive i rade u inozemstvu, morali su se javiti na poziv EPHZHB, objavljen na internetskoj stranici kompanije, u roku od 15 dana. Ostavljena im je i mogućnost tužbe pred, u ovom slučaju, Kantonalnim sudom u Širokom Brijegu.
Iva Miličević je s članovima porodice i susjedima podnijela tužbu pred tim sudom, a sudski proces je “u toku” i ne zna se kad bi se mogao okončati.
U tužbi pred evropskim pravobraniocem i pred domaćim sudom ona i grupa mještana traže da se zaustavi oduzimanje privatnog zemljišta i da se poštuju zakoni i propisi u tom projektu.
“Nama stavljaju turbinu 270 metara od kuće, oko 200 metara od groblja. Što će biti ako se ona sruši ili zapali? Hoće li meni led s turbina zimi padati na glavu? Oni bi turbine pravili kao da tu niko ne živi”, kazala je Miličević za RSE.
U Bosni i Hercegovini je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, koja uključuje poljoprivredno i šumsko zemljište.
Država BiH i entitet Federacija BiH nemaju zakon o šumama, dok je Ustavni sud BiH poništio zakon o šumama koji je pokušala donijeti Republika Srpska (RS).
Ustavni sud BiH je u više odluka naveo da šume i poljoprivredno zemljište ostaju državna imovina i pod zakonskom su zabranom raspolaganja, sve dok se ne donese državni zakon koji bi regulirao to pitanje.
Zakona nema više od tri decenije nakon proglašenja samostalnosti, a protive mu se politički predstavnici RS koji smatraju da ne postoji državna imovina i da je sve vlasništvo entiteta.
Ministarstvo privredea Zapadnohercegovačkog kantona je na osnovu kantonalnog Zakona o šumama, odobrilo krčenje i prenamjenu oko 353.000 kvadratnih metara državnih šuma i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, za izgradnju vjetroparka. Kantonalni zakon nije osporavan pred Ustavnim sudom BiH.
EP HZHB je kao naknadu za krčenje državne šume za izgradnju Vjetroparka Poklečani uplatilo u kantonalni budžet oko 68.000 evra, a ova elektroprivreda dužna je na drugoj lokaciji posaditi šumu na istoj kvadraturi.
Za oko 2.000 kvadratnih metara privatne šume, kantonalni Zakon o šumama ne predviđa plaćanje naknade i EP HZHB vlasnicima ne duguje ništa.
(24sata.info)
