Zalihe plina koje se brzo troše i prijeteći prekidi opskrbe iz Moskve uzrokuju svježu energetsku krizu za Evropu, koja se još uvijek oporavlja od ekstremnih šokova prije dvije godine.
Eskalacija napetosti u Ukrajini pridonijela je povećanju cijena plina za oko 45% ove godine. Iako su razine još uvijek daleko ispod rekorda iz 2022., dovoljno su visoke da riskiraju produbljivanje krize troškova života za kućanstva i intenziviranje konkurentskog pritiska na proizvođače u skučenosti.
Skladištenje plina spas je tokom najhladnijih razdoblja, ali zalihe ove godine brzo opadaju nakon što su niske temperature povećale potražnju za grijanjem, a suša zbog vjetra zahtijevala je veću potrošnju za proizvodnju električne energije, piše Bloomberg, a prenosi portal Svijet.hr
Više od dvije godine otkako je predsjednik Vladimir Putin stavio energiju u oružje, Evropa se bori da osigura svoj energetski sistem. Oskudno tržište odražava izazov kontinenta da se potpuno odvikne od ruskih fosilnih goriva. Situacija će se pogoršati jer isporuke plina koje su pomogle u popunjavanju rezervi 2024. vjerovatno neće biti dostupne sljedeće godine, produžujući pritisak na cijene.
“I dalje imamo problema s opskrbom plinom”, rekao je Markus Krebber, glavni izvršni direktor RWE AG, na konferenciji u petak. “Ako stvarno želimo biti neovisni o ruskom plinu, moramo imati više uvoznih kapaciteta i vjerovatno ćemo to vidjeti opet ove zime jer se skladišta plina prilično brzo prazne jer imamo hladan početak zime.”
Ruski rat protiv Ukrajine eskalira, pri čemu su obje strane ove sedmice lansirale raketne napade u nastojanju da steknu prednost prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Kao rezultat rastućih napetosti, SAD je sankcionirao Gazprombank, posljednju veliku financijsku instituciju izuzetu od kazni i koja se bavi plaćanjem ruskog plina.
Sankcije imaju za cilj smanjiti prihode Kremlja od izvoza energije, ali također povećavaju rizik od zaustavljanja prirodnog plina koji još uvijek teče u nekolicinu srednjoevropskih zemalja.
Iako je Evropa smanjila svoje oslanjanje na Rusiju, gubitak jedne od posljednjih preostalih ruta za plin iz plinovoda stvorio bi veći pritisak na tržište plina i doveo do skoka globalnih cijena, prema analitičarima Energy Aspects.
Evropa se već pripremala za potencijalni kraj protoka ruskog plina kroz Ukrajinu kada ugovor o tranzitu istekne krajem godine. Sankcije znače da bi plin mogao prestati dotjecati prije toga, a Mađarska upozorava da je njezina energetska sigurnost ugrožena.
Cijene odražavaju mogući gubitak dijela preostalih jeftinih ruskih tokova, odgode dodatne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom iz SAD-a i hladnu zimu.
U još jednom neobičnom znaku pritiska na sustav, cijene za ljeto, kada bi plin trebao biti dovoljno jeftin da se napuni skladište, skuplje su nego sljedeće zime. To sugeriše da će troškovi energije ostati viši dulje vrijeme, a što su ove zime niže razine skladištenja, zadatak ponovnog punjenja rezervi postaje teži.
Njemačka je na vrhuncu energetske krize 2022. naredila obveznu brzu nabavu plina za skladištenje s globalnog tržišta po rekordnim cijenama. Kako bi pokušao nadoknaditi dio dodatnih troškova, Berlin je uveo pristojbu za skladištenje plina koju plaćaju trgovci ili komunalna poduzeća za isporuke kroz Njemačku. Bio je žestoko kritiziran jer povećava troškove dobivanja LNG-a za zemlje bez izlaza na more kao što su Austrija, Slovačka i Češka.
“Ovo počinje nalikovati scenariju iz 2022. u kojem je EU kupovala plin po bilo kojoj cijeni”, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar Global Risk Managementa u Kopenhagenu. “Sljedeće godine to bi se potencijalno moglo dogoditi tijekom godine snažne azijske potražnje.”
Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju, zvoni na uzbunu. Upozorio je da su Evropi potrebne velike zalihe za drugi dio zime ako tranzit ruskog plina preko Ukrajine prestane 1. januara s istekom sporazuma između Moskve i Kijeva.
U Njemačkoj, gdje su mnoge fabrike morale zaustaviti ili smanjiti proizvodnju zbog visokih troškova energije, brže povlačenje iz skladišta šalje slutnje signale da bi pritisak na najveću evropsku ekonomiju mogao trajati treću godinu zaredom.
“Još jednom, energetski intenzivna ekonomija, predvođena Njemačkom, najviše će patiti, što će naštetiti gospodarstvu koje već ima problema u automobilskom, kemijskom i strojarskom sektoru”, rekao je Ole Hansen, voditelj robne strategije u Saxo Bank AS.
Njemačka stagnira od energetske krize, a porast inflacije mogao bi pojačati frustraciju glasača uoči prijevremenih izbora u veljači.
U zimu 2022. Evropa je izbjegla nestašice dijelom zahvaljujući blagoj zimi. Ove godine, rizici racionalizacije energije su niski. Više cijene u usporedbi s Azijom znače da isporuke LNG-a stižu. Ali hladna zima drugdje mogla bi stvoriti veću konkurenciju za zalihe i dodatno pogurati cijene, što bi izazvalo probleme u regiji.
“Postoji povećani rizik da bi evropska sreća, u pogledu blagog vremena, mogla nestati tokom nadolazeće zime”, rekao je Hanson iz Saxo Bank.
“Drugim riječima, prisiljeni smo oslanjati se na uvoz LNG-a, a time i na potrebu da ostanemo konkurentni Aziji.”
(24sata.info)
