Ekstremne vrućine ruše temperaturne rekorde diljem Europe, pokazuju rana mjerenja, te potiču veće i jače šumske požaRE.
U jugozapadnoj Francuskoj, rekordi su u ponedjeljak oboreni u Angoulêmeu, Bergeracu, Bordeauxu, Saint-Émilionu i Saint-Gironsu. Météo France je izjavio da su “često izvanredne, čak i neviđene, maksimalne temperature” u regiji bile 12°C iznad norme u posljednjih nekoliko decenija.
U Hrvatskoj su rekordi temperature zraka zabilježeni u Šibeniku s 39,5°C i Dubrovniku s 38,9°C, dok su veliki šumski požari bjesnili duž obala i harali susjednim zemljama na Balkanu.
Izvan Europe, deseci temperaturnih rekorda oboreni su diljem Kanade , a rekordna vrućina iznad 50°C u Iraku okrivljena je za nestanak struje diljem zemlje.
Toplinski val u južnoj Europi dolazi u trenutku kada se nordijske zemlje oporavljaju od neviđenih temperatura iznad 30°C u Arktičkom krugu ovog mjeseca, prenosi N1.
Bob Ward, direktor za politiku u Istraživačkom institutu Grantham, rekao je: “Ovo ljeto, kao i svako ljeto sada, bilo je iznimno u smislu ekstremnih vrućina diljem svijeta”.
U Italiji, gdje je 16 od 27 većih gradova stavljeno pod uzbunu zbog vrućine, a četverogodišnji dječak umro je od toplotnog udara, te u Španiji, gdje je muškarac umro u šumskom požaru nakon što je zadobio opekline na 98% tijela, visoka vrućina nije oborila velik broj rekorda, ali je ipak izazvala uzbunu, piše Guardian.
“Glavna karakteristika [toplinskog vala] je duljina i opseg, a ne intenzitet”, rekao je José Camacho, klimatolog i glasnogovornik Aemeta, španjolske meteorološke agencije. “Ali temperature su i dalje vrlo visoke”.
Na jugozapadu Francuske, 40% uzorka meteoroloških postaja zabilježilo je u ponedjeljak temperature iznad 40°C. Lauriane Batté, klimatologica u Météo Franceu, rekla je da je prerano reći jesu li rekordi “razbijeni” ili jednostavno oboreni, ali je rekla da je geografski opseg vrućine značajan.
“Nažalost, to je očekivano”, rekla je, dodajući da se više od polovice od 51 toplotnogvala u Francuskoj od 1947. dogodilo u posljednjih 15 godina. “Jasno je da je to znak da se klima zagrijava”.
Vruće vrijeme diljem Europe isušilo je vegetaciju i omogućilo daljnje širenje šumskih požara, u onome što su znanstvenici opisali kao “Molotovljev koktel” klimatskih uslova. Naučnici EU koji se bave požarima predvidjeli su “ekstremne do vrlo ekstremne uvjete” na cijelom kontinentu ove sedmice, s “posebno ozbiljnim” rizicima u većem dijelu južne Europe i velikim anomalijama koje se očekuju u dijelovima nordijskih zemalja.
Do kraja stoljeća 8000 do 80 000 više smrtnih slučajeva zbog vrućine u Europi
Šumski požari u Europi do sada su ove godine izgorjeli više od 400.000 hektara, prema podacima objavljenim u utorak, što je 87% više od prosjeka za ovo doba godine u posljednja dva desetljeća.
Visoke vrućine ubijaju desetine hiljada ljudi u Europi svake godine. Istraživači procjenjuju da će opasne temperature u Europi do kraja stoljeća ubijati 8000 do 80 000 više ljudi godišnje, budući da će životi izgubljeni zbog jačih vrućina premašiti one spašene od blažeg hladnog vremena.
Antonio Gasparrini, epidemiolog na Londonskoj školi higijene i tropske medicine, rekao je da je provedba učinkovitih i raznolikih mjera javnog zdravstva ključna jer toplotni valovi postaju sve češći.
“Ovo je još jedan ekstremni toplotni val koji pogađa Europu ovog ljeta”, rekao je. “Kao i u prethodnim događajima u proteklim mjesecima, možemo očekivati ne samo značajan broj smrtnih slučajeva već i velike geografske razlike u prekomjernoj smrtnosti”.
Prošle sedmice, Svjetska meteorološka organizacija izjavila je da šumski požari i loša kvaliteta zraka pogoršavaju negativne učinke ekstremnih vrućina na zdravlje. Napomenula je i da su temperature tokom prve sedmice augusta dosegle više od 42 °C u dijelovima zapadne Azije, južne središnje Azije, većem dijelu sjeverne Afrike, južnom Pakistanu i jugozapadu SAD-a, s lokalnim područjima koja su prelazila 45 °C.
“Ovako izgledaju klimatske promjene”, rekao je Ward. “I bit će samo gore”.
(24SATA.INFO)
