Njemačka federalna služba za zapošljavanje objavila je da je broj nezaposlenih premašio tri miliona, a to nisu jedine loše vijesti s obzirom da je njemačka ekonomija u drugom kvartalu ove godine opala za 0,3 posto, pa se može reći da je privredni prosperitet zemlje u opasnosti, piše danas Bild.
Američka privreda je, poređenja radi, u istom periodu ostvarila rast od čak tri posto.
Kako navodi list, recesija u Njemačkoj traje već tri godine, što se nije dogodilo nikada u istoriji Federalne Republike, a znakova poboljšanja nema na vidiku.
Broj korporativnih bankrota je u julu povećan za 19,2 posto, u poređenju sa godinu dana ranije, a i inflacija je ponovo u porastu, tako da su cijene u avgustu porasle za 0,2 posto.
Njemački kancelar Friedrih Merz je u ovoj kriznoj situaciji u subotu najavio oštre mjere štednje, rekavši da se u Njemačkoj godinama živjelo preko realnih mogućnosti, kao i da je današnji sistem neodrživ uz prihode koji se ostvaruju.
Iako je kancelar građanima obećao da će od ljeta osjetiti primijetna poboljšanja, dogodilo se upravo suprotno, navodi Bild.
Vlada sastavljena od koalicije demohrišćana i socijalista, CDU/SPD, sada je pod ogromnim pritiskom, a Merz je najavio “jesen reformi”, prenosi Tanjug.
Vlada planira reforme penzionog i zdravstvenog sistema, istovremeno se žaleći na teret socijalnih davanja.
Jens Špan, lider poslaničke grupe CDU/CSU u parlamentu, izjavio je da socijalna davanja iznose 42,5 posto, što je rekordno visok iznos.
Savjetodavni odbor ministarstva ekonomije upozorio je da željena socijalna politika prijeti da dugoročno oslabi makroekonomski razvoj, uz stagnaciju i gubitak međunarodne konkurentnosti.
Zbog svega toga, vladajuća koalicija je za sada odložila reformu penzija, pa se očekuje da nadležna komisija neće predstaviti prijedloge u tom smislu prije sredine 2027, dodaje Bild.
Isto tako, odloženo je i pitanje rješenja zdravstvenog osiguranja čijim fondovima će naredne godine nedostajati četiri milijarde evra, a 2027. čak 12 milijardi, navodi njemački list.
Udio sredstava za socijalna davanja u okviru BDP-a u Nemačkoj je rastao, pa je tako 1990. iznosio 24,1 odsto, a danas je to 31,2 procenta, što znači da skoro svaki treći evro od ukupne ekonomske proizvodnje sada odlazi na socijalna davanja.
Istovremeno, sve veći broj Njemaca odlazi na bolovanje, pa su tako 2004. zaposleni u prosjeku odsustvovali s poslija 8,7 dana, dok je 2023. taj broj iznosio čak 15,1 dan.
Njemačka ima i još jedan minus, a to je da ima veoma skupu proizvodnju i troškove rada koji su među najvišima na svijetu, navodi Bild.
(24sata.info)
